Kaže da je sasvim siguran da ima najveću kolekciju tih biljaka na jugu Srbije, a vrlo vjerovatno i u čitavoj susjednoj zemlji.
“Ljudi kod nas uglavnom uzgajaju kaktuse i ima dosta njih koji imaju zaista velike kolekcije. Poneko od njih uzgaja i agave, ali ne u ovolikom broju koliko ih ja imam”, počinje on priču za Agroklub i dodaje da ove biljke zauzimaju dosta prostora i zbog toga mnogi izbjegavaju da ih čuvaju.
“Neke su visoke i do dva metra.”
Stižu iz Kine, Španije…
Prvu vrstu “amerikano” kupio je prije skoro 30 godina, nakon čega dugo nije nabavio ni jednu novu biljku.
“Ozbiljno sam krenuo da se bavim uzgajanjem 2017. godine nakon što sam na izložbi cvijeća u Tvrđavi kupio dvije agave od poznatog niškog cvjećara Baneta Stojiljkovića. Zapale su mi za oko, pa sam otišao kod njega i kupio još dvije, a on mi je jednu poklonio”, kaže naš sagovornik koji je zbog zdravstvenih problema u penziji od prije nekoliko godina.
Od tada je počeo da uvećava svoju kolekciju. Uglavnom ih kupuje, a razmjenjivao ih je sa jednom ženom iz Mostara koja takođe ima veliku kolekciju.
“Nabavljam ih u našoj zemlji, ali i u Kini, Bugarskoj, Mađarskoj, Italiji, Španiji i Holandiji. Na žalost, ne mogu da ih nabavljam iz Njemačke i nekih drugih evropskih zemalja jer uzgajivači neće da ih šalju u Srbiju zato što nismo u Evropskoj uniji.”
Cijena i do 200 eura
Kako nam objašnjava, agave mogu da se razmnožavaju iz sjemena, ali u tom slučaju treba dosta vremena da biljka izraste. On ih razmnožava pelcerima koje kupuje.
“Cijene su različite i zavise od toga koliko ih ima na tržištu, ali i koliko je velika biljka koja se prodaje. Ima pelcera koji su svega tri centimetra, a koštaju 2.000 dinara (17 eura, op.ur). Pojedine biljke koštaju 150 do 200 eura i to su najviše cijene.”
Priča nam da ove ukrasne, višegodišnje biljke nisu zahtjevne za čuvanje. Vole toplotu i ne smetaju im visoke temperature.
“Zalivam ih jednom sedmično, a tokom zime na mjesec dana ili malo više. Zimi vole da su svijetloj prostoriji u kojoj je temperatura pet do 10 stepeni”, kaže on, dodajući da prihranjuje samo male pelcere, jednom mjesečno, piše Agroklub.
“Pokazalo se da veće biljke bolje rastu bez, nego sa prihranom. Potrebno je s vremena na vrijeme presaditi ih, kad prerastu saksiju.”
Zemlja iz krtičnjaka za bolji rast
Njegovo iskustvo je pokazalo da agave najbolje uspijevaju kada u saksiji pomiješa tri vrste zemlje – onu koja se kupuje, šumsku i zemlju koju krtica izbacuje na površinu prilikom kopanja krtičnjaka.
Može da se pomiješa i sa malo pijeska, a u posljednje vrijeme koristim i malo perlita. On podsjeća na izmrvljeni stiropor, a koristi se da sakuplja višak vode kako korijen ne bi istrulio”, pojašnjava.
Kaže da postoje i one agave koje mogu da podnesu mrazeve. Ipak, on ne želi da rizikuje i u kasnu jesen sve biljke unosi u staklenik koji je napravio pored kuće ili u garažu, zbog čega automobil mora da izveze ispred kuće.
Najljepše dvorište
Osim velikom kolekcijom agava, naš sagovornik može da se pohvali i izuzetno lijepo sređenim dvorištem i mnoštvom drugog cvijeća, drveća i niskog rastinja. Na takmičenju za najljepše uređeno dvorište u Nišu pobijedio je 2018. godine, a vjerovatno bi još koji put da se to takmičenje i dalje organizuje.
“Oduvijek sam volio da imam lijepo uređeno dvorište, a počeo sam da ga ozbiljno sređujem 2016. godine. Sada mi je i to hobi. Zalivam biljke, šišam travu, tuje i ukrasne vrbe, orezujem ruže, sadim i presađujem sobno i baštensko cvijeće.”
Iako u dvorištu skoro više nema prostora za nove biljke, naš sagovornik kaže da će i dalje nastaviti da nabavlja i agave, ali i druge rijetke biljke kojima malo ko u njegovom okruženju može da se pohvali.