Prema njihovim istraživanjima, ovaj događaj, koji se dogodio prije otprilike 250 miliona godina, rezultirao je gubitkom nevjerovatnih 90% života na planeti, što ga čini čak smrtonosnijim od asteroida koji je doveo do izumiranja dinosaura.
Poznat kao “Veliko izumiranje” ili Permsko-trijasna ekstinkcija, ovaj događaj ostao je predmet mnogih naučnih istraživanja. Najnovija studija, objavljena u časopisu Science, naglašava kako su klimatski fenomeni poput El Niña možda imali ključnu ulogu u izazivanju ove katastrofe.
El Niño i klimatski haos
El Niño je poznat fenomen koji uzrokuje drastično zagrijavanje površina mora, posebno u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana. Ovaj fenomen se događa kada temperature mora u tropskom dijelu istočnog Pacifika porastu 0,5 °C iznad dugoročnog prosjeka. Naučnici sugeriraju da su upravo ovi klimatski događaji, zajedno s vulkanskom aktivnošću, mogli uzrokovati ekstremne klimatske promjene koje su dovele do Velikog izumiranja.
Profesor Yadong Sun s Kineskog univerziteta geoznanosti tvrdi da su izotopi kisika u fosilima ukazali na moguće značajno učestvovanje El Niña u ovom masovnom izumiranju.
“Većina života nije uspjela prilagoditi se tim uvjetima, ali srećom, nekoliko je vrsta preživjelo, bez kojih danas ne bismo postojali”, rekao je Sun, dodajući kako je to bio gotovo kraj života na Zemlji.
Nestabilnost klime i gubitak šuma
Naučnici s Kineskog univerziteta geoznanosti i Univerziteta u Bristolu zaključili su da su El Niñovi značajno utjecali na klimatsku varijabilnost, uzrokujući velike promjene koje su dovele do uništenja šuma i drugih ekosistema. Dr. Alexander Farnsworth, koautor studije sa Univerziteta u Bristolu, objasnio je kako zagrijavanje klime samo po sebi ne može izazvati tako razarajuće izumiranje.
“Naše istraživanje pokazalo je da povećanje stakleničkih plinova ne samo da zagrijava većinu planeta, već i povećava varijabilnost vremenskih i klimatskih uvjeta, što ih čini još nepredvidljivijima i težim za opstanak života”, istaknuo je Farnsworth.
Iako su vulkani odigrali važnu ulogu u događaju, ova studija ističe kako su promjene u klimi i vremenu, uzrokovane El Niñom, možda bile ključne u destabilizaciji ekosistema. Iznenadne i nagle promjene temperature uzrokovale su masovne migracije vrsta, ali mnoge nisu uspjele pronaći dovoljno hladne uvjete za preživljavanje.
Nepotpuni odgovori, ali jasne posljedice
Iako uzrok Velikog izumiranja ostaje djelomično nejasan zbog nedostatka fosilnih dokaza i složenosti istorijskih podataka, naučnici su sigurni da se dogodio veliki događaj s razornim posljedicama. Katastrofalne klimatske promjene i vulkanske erupcije zajedno su stvorile uvjete koje većina tadašnjeg života nije mogla preživjeti.
Danas, istraživači nastavljaju proučavati ovu misterioznu epizodu Zemljine prošlosti, koja nas podsjeća na krhkost života na našoj planeti te na to kako klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike mogu imati nepredvidive i destruktivne posljedice.