Život

Najugroženija djeca: Sve više nesreća s električnim romobilima

Nažalost nesreće s romobilima su u porastu, ljekari upozoravaju kako imamo pravu epidemiju teških ozljeda djece i adolescenata nastalih uslijed pada s romobila. 

FOTO: UNSPLASH
FOTO: UNSPLASH
Električni romobili

Električni romobili postali su svakodnevica u prometu, no policija upozorava na porast nesreća, osobito među djecom i maloljetnicima. Mnogi vozači ne znaju gdje smiju voziti, kako moraju biti opremljeni i što im zakon dopušta. Zbog nepoštivanja pravila i neoprezne vožnje sve su češće ozljede.

– U šest mjeseci ove godine ukupno je evidentirano 257 osobnih prijevoznih sredstava. Na sreću nije bilo poginulih osoba, imamo 73 teško ozlijeđene osobe i 140 lakše ozlijeđenih osoba. Iz dana u dan tih nesreća ima sve više. Sve više sredstava na cesti. Pokušavamo maksimalno apelirati da se pridržavaju svih propisa, rekao je Nikola Milas, pomoćnik voditelja Službe prometne policije.

Podaci govore da su većina vozača djeca i maloljetnici, prosječna dob je 14 godina, a najmlađi hospitalizirani pacijent je 8-godišnjak.

– U prvih šest mjeseci ove godine u usporedbi prošle godine imamo četverostruki broj. Imali smo 27 djece koje su hospitalizirani, a prošle godine u istom periodu sedmero djece tako da je to ustvari bio alarm, naveo je Rok Kralj, dr. med. spec. dječje kirurgije, pročelnik Zavoda za traumatizam dječje dobi Klinike za dječje bolesti Zagreb.

– Najčešće se radi o prijelomima ekstremiteta, kostiju ruku i nogu, prijelom ključne kosti, ali najviše nas zbrinjavaju ozlijede glave, istaknuo je Kralj.

Povećan broj nesreća je posljedica je nepoštivanja zakonskih odredbi koje jasno definiraju tko i kako smije upravljati električnim romobilima.

– Dobna granica za upravljanje romobilima je 14 godina. Definirano je kao osobno prijevozno vozilo bez sjedala. Na njemu se stoji i ima radnu snagu motora do 25 cm3, odnosno ako se radi o elektromotoru onda 0,6 kilovata i koje ne može razviti brzinu veću od 25 kilometara na sat. Trebaju se kretati biciklističkim trakama u smjeru kretanja, a ukoliko ne postoje biciklističke staze tada im dopuštamo da se kreću po nogostupu. Nismo ograničili brzinu, ali smo rekli da moraju voditi računa o pješacima, obasnio je Milas.

Najčešće kršenje zakona, kako kažu je nedostatak kacige tijekom vožnje.

– Kaciga je propisana zakonom, mora se koristiti. Od 2800 prekršaja, 1800 se odnosi na nenošenje kacige. Možda je i problem u kazni koja je preniska s obzirom da je propisna kazna 30 eura koja se može platiti na licu mjesta ili tijekom tri dana u pola cijene, pa to bude 15 eura. Trebalo bi razmisliti o podizanju kazne kako bi ljudi stekli naviku i stavili je na glavu kako bi se zaštitili od tih neželjenih ozljeda, kazao je Milas.

Sve veći broj nesreća i ozljeda jasno pokazuje koliko su znanje, oprez i poštivanje zakona ključni za sigurnost u prometu, posebno kad su u pitanju djeca.

Kaciga može spasiti život – a pridržavanje pravila zaštititi cijelu budućnost.