Broj britanskih milijardera je porastao sa 15 u 1990. godini na 165 u 2024. godini, što takođe ukazuje na značajan disbalans u distribuciji bogatstva, navodi Gardijan, prenosi Tanjug.
Analiza pokazuje da je prosječno bogatstvo milijardera poraslo za više od 1.000 odsto u posljednje tri decenije, dok su istovremeno društvene nejednakosti pogoršane.
Organizacija Ekvaliti trast to naziva “vampirskim karakterom” ekstremnog bogatstva koje, prema njihovom mišljenju, “podriva zdravlje i dobrobit nacije”.
“Dva najbogatija milijardera danas posjeduju više bogatstva nego cijela lista milijardera iz 1990. godine zajedno”, ističe se u izvještaju.
Veliki dio akumuliranog bogatstva potiče iz naslijeđa, finansijskih spekulacija i vlasništva nad nekretninama, što su prema mišljenju Ekvaliti trasta sektori koji doprinose razaranju zajednica i ekološkoj degradaciji, tako da nikako ne doprinosi ciljevima kao što su zelena tranzicija, decentralizacija bogatstva ili rješavanje stambene krize.
“Ekstremno bogatstvo je egzistencijalno pitanje. Ako želimo da preživimo kao društvo, moramo da iz temelja promenimo ekonomske strukture i prepoznamo štetnost same pojave milijardera”, navodi izvršna direktorka Ekvaliti trasta, Prija Sani-Nikolas.
Sličan stav dijeli i Džulija Dejvis iz organizacije Patriotski milioneri Velike Britanije (Patriotic Millionaires UK), koja posebno kritikuje narativ da milijarderi stvaraju radna mjesta.
“U praksi oni uništavaju radna mjesta, jer kako konsoliduju moć, male i srednje firme jednostavno nestaju”, upozorava Dejvis.
Ekonomista sa londonskog Kings koledža Bendžamin Tipet izračunao je da bi porez od dva odsto na bogatstvo najimućnijih tokom posljednjih 30 godina generisao 155 milijardi funti, što bi kroz investiranje danas vrijedelo oko 325 milijardi funti, odnosno donijelo više od 11.000 funti po domaćinstvu u Britaniji.
Politička ekonomistkinja organizacije Nju ekonomiks faundejšn (New Economics Foundation) Fernanda Balata predlaže koncept “linije ekstremnog bogatstva”, odnosno tačke u kojoj koncentracija bogatstva počinje da uzrokuje neopravdanu društvenu štetu.
Taj okvir, smatra Balata, treba da bude osnova za novu poresku i fiskalnu politiku u Britaniji, dodaje londonski list.