Kroz Hormuški tjesnac prolazi 18 miliona barela nafte na dan, petina svjetskog prometa nafte koju izvoze zemlje Perzijskog zaljeva.
I drugi najveći svjetski izvoznik ukapljenog plina, Katar, sav izvoz šalje upravo tim tjesnacem.
Nakon prošlosedmičnog rasta cijena nafte za oko 2 i pol posto, napadi SAD-a na Iran dodatno su cijenu podignuli na oko 80 dolara po barelu.
Hoće li cijena nastaviti rasti, ovisit će o daljnjim razmjerima rata.
– Iz Irana dolazi oko tri posto svjetske opskrbe naftom, pa je to zabrinjavajuće. No iz OPEC-a poručuju da će povećati prodaju svojih zaliha nafte. Dakle, mislim da kratkoročno neće biti problema s naftom, no velik će problem nastati ako bude blokade, odnosno prekida plovidbe kroz Hormuški tjesnac, govori Tim Harcourt, glavni ekonomist University od technology, Australija.
Nervoza trgovaca naftom veća nego prošle sedmice
S američkim napadom, mnogo se toga promijenilo, pa je nervoza trgovaca naftom mnogo veća nego prošle sedmice.
Plovidba tankera kroz Hormuški tjesnac presudna je za daljnje kretanje cijena nafte.
Zatvori li ga Iran potpuno, cijene bi, zbog obilaznih pravaca i poremećaja u opskrbi, mogle drastično skočiti.
– Tržište je trenutačno oko razine od 80-ak dolara. To je razina koja je već prije bila dosegnuta, ali se situacija ipak smirila. Čini se da mnogi trgovci očekuju da neće biti onog najgoreg scenarija, zatvaranja samog Hormuškog tjesnaca. Iran ima mnogo implikacija ako odluči zatvoriti Hormuški tjesnac. Ovisi o njemu i za vlastitu egzistenciju, za vlastite zalihe, a i za izvoz svoje nafte. Dakle, to je kao da sami sebi pucaju u nogu, ističe June Goh, analitičarka za naftu u Sparta Commodities.
Na svjetskim burzama indeksi uglavnom u blagom padu. U Frankfurtu čak iznenađujuće stabilno, kažu analitičari.
To znači da investitori ne očekuju eskalaciju, nego pretpostavljaju da bi moglo doći do postupnog povratka u normalu.