No blizina ovog dijela Rumunije s Ukrajinom velika je prilika za modernizaciju i privredni rast te regije: kad započne obnova ratom razorene zemlje, sve bi trebalo biti spremno za firme koje bi trebale raditi na obnovi.
‘Najbolji logistički hub za obnovu Ukrajine’
Rumunija naime računa s tim da izravna ulaganja u Ukrajinu neće biti toliko popularna među investitorima, što zbog razrušene infrastrukture, što zbog političke nestabilnosti. Tu u igru ulazi Rumunija jer kao članica EU-a ne nudi samo pravnu sigurnost, nego i mogućnost financiranja iz europskih fondova. A tu je i kvalificirana, ali jeftina radna snaga.
Duž 600 kilometara duge granice s Ukrajinom jedva se čeka kraj rata u toj zemlji.
‘Rumunija je vjerovatno najbolji logistički hub za obnovu Ukrajine’, rekao je rumunski ministar privrede Ştefan-Radu Oprea na njemačko-rumunskom privrednom forumu održanom u Berlinu u septembru prošle godine.
‘Ako ne želite riskirati s direktnim ulaganjima u zemlju koja nije ni u NATO-u ni u EU-u, onda je Rumunija prava opcija. Odavde samo skočite do mjesta na kojem će se odvijati rekonstrukcija’, dodao je tada u intervjuu za WirtschaftsWoche.
I tamošnji ministar energetike tom je prilikom vadio asove iz rukava – zemlja nudi jeftinu energiju, između ostalog iz nalazišta plina u Crnom moru, koje će se početi crpiti 2027.
‘Svi se spremamo ponovno izgraditi Ukrajinu, a Rumunija tu prirodno dolazi kao početna tačka. S Poljskom, ali za jug Ukrajine, Rumunija je jedina opcija’, govorio je tada Sebastian Burduja.
Naveliko se radi na infrastrukturi
Dugo je vremena geografski položaj Rumunije bio njena Ahilova peta. No strane kompanije istovremeno su cijenile zemlju zbog kvalificirane, ali jeftine radne snage. Samo u autoindustriji ondje radi 500 dobavljača, a najveći investitor i trgovački partner je Njemačka. No Rumunija nije dobijala puno političke pažnje, što se promijenilo ruskim napadom na Ukrajinu. Otad borbeni avioni NATO-a iz Rumunije nadziru Crno more, ukrajinsko žito se preko nje izvozi u svijet, a ondje se obučavaju i ukrajinski piloti. Zemlja je usto primila desetke hiljada izbjeglica iz Ukrajine.
U Maramuresu, pograničnoj regiji na sjeveru zemlje, sljedeće godine trebao bi biti izgrađen novi most te bi trebao povezati grad Sighetu Marmatiei s Ukrajinom. Velik je to infrastrukturni projekt, vrijedan 30 miliona eura, koji bi uvelike trebao doprinijeti razvoju te rumunske regije. Pored toga, više od 40 miliona eura europskog novca do kraja godine trebalo bi se sliti u proširenje aerodroma u gradu Baia Mare, centru regije Maramures, što bi na koncu trebalo doprinijeti boljoj povezanosti s drugim europskim središtima. Očekuje se da će u razdoblju od pet godina broj putnika porasti sa sadašnjih 75.000 na 250.000, što je vrlo potentna injekcija za turizam te zemlje.
Najmanje 200.000 eura potpore tehnološkim kompanijama
A vlastodršci se nadaju da će Baia Mare, baš kao američki San Francisco, privući i startupove i ostale tehnološke kompanije jer se posebno njima nudi velika financijska pomoć iz Europskog fonda za oporavak i otpornost. Mala i srednja poduzeća tako mogu računati na najmanje 200.000 eura podrške prilikom pokretanja poslovanja.
Poduzetnici kao veliku prednost vide i činjenicu da su bruto plaće u regiji rijetko veće od hiljadu eura. Radna snaga je mahom kvalificirana, mnogi ljudi već su radili u inostranstvu, a brojne tehničke škole nude dualne studijske programe kako bi osigurale kvalificirane radnike u budućnosti. Nedaleko od grada Baia Mare nedavno je tako nikla najveća tvornica njemačke kompanije za elektroniku Weidmüller, a vlasnik Varte na toj lokaciji sada gradi pogone za svog dobavljača Universal Alloy Corporation.