Schmidt je odluku prvobitno donio 27. jula ove godine, doduše drugačiju od one koja je trebala biti donesena, a kako je N1 ekskluzivno objavio 20.7.2020. Onda je odlučio da da rok šest sedmica političarima u BiH da se dogovore. No, do toga nije došlo.
Kako saznaje N1, Schmidt će nametnuti djelimično modificirane izmjene u odnosu na one koje su objavljene u julu. Nije još jasno da li ostaje izborni prag od tri posto. Kako N1 saznaje, broj delegata u Domu naroda PSFBiH biće 23, dok će za donošenje odluka biti dovoljno 11 “ruku”, umjesto dosadašnjih šest.
Podsjetimo, kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona, Schmidt je tada donio samo paket transparentosti.
Izmjenama su, pored ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka (više od 15.000 eura), Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje.
N1 je 20. jula i ekskluzivno objavio mjere koje je tada Schmidt trebao nametnuti. U nacrtu odluke navedene su izmjene Izbornog zakona u odnosu na funkcioniranje domova, izbor rukovodstva Federacije BiH, izbor sudija Ustavnog suda FBiH kao i brojne izmjene koje bi trebale osigurati integritet izbornog procesa.
U nacrtu odluke uz ostalo je navedeno kako će se “prohodnost zakona poboljšati propisom kojim je svaki dom (Zastupnički dom i Dom naroda) dužan odbaciti ili usvojiti zakon u tačnom roku nakon što je zakon odobren u drugom domu.
(Očekuje se da će svaki dom odbiti ili odobriti potrebne zakone u roku od 45 dana od odobravanja u drugom domu. Ako se rok ne ispoštuje, zakon će se uvrstiti na dnevni red tog doma na sjednici nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije u roku od 30 dana od isteka tog roka.”)
– Definicija vitalnih nacionalnih interesa će biti pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa pri Ustavnom sudu će razmotriti sva ova pitanja.
– Rasprava o formiranju vlasti obavit će se sukcesivnim smanjivanjem biračkog praga za imenovanje kandidata za Predsjedništvo Federacije BiH ukoliko delegati ne predlože kandidate u zadanim rokovima. Za imenovanje kandidata potrebni su glasovi najmanje 8 delegata u svakom klubu Doma naroda FBiH. Ako jedan klub ne uspije nominirati kandidata u roku od 30 dana, broj delegata koji je potreban da to učini smanjit će se na 5. Ako ni to ne dovede do nominacije, nominacija će biti moguća od bilo koje grupe od 2 delegata nakon dodatnih 30 dana.
– Raspodjela mandata u Domu naroda Federacije BiH će biti reprezentativnija u raspodjeli konstitutivnim narodima iz svakog kantona. Sadašnji propis je doveo do ponekad neuravnotežene zastupljenosti konstitutivnih naroda Federacije BiH u Domu naroda. Jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko 3% ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH će birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. Međutim, u Izbornom zakonu će biti uključen zaštitni mehanizam kako bi se osiguralo da svi kantoni budu zastupljeni u Domu naroda. Ovo pravilo podjednako štiti Bošnjake, Srbe i Hrvate koji žive u kantonima u kojima su brojčano manjina.
(Neovisno o Paragrafu 2, ovog Člana, ukoliko bošnjačko, hrvatsko i/ili srpsko stanovništvo jednog kantona prema posljednjem popisu stanovništva čini manje od 3 posto ukupnog stanovništva tog istog konstitutivnog naroda u Federaciji BiH, tom konstitutivnom narodu se neće dodijeliti mjesto iz tog kantona. Za svaki konstitutivni narod, jedan delegat će predstavljati kanton(e) koji su obuhvaćeni tim pragom. Ovaj delegat se bira u skladu sa članom 10.15 ovog zakona. Za svaki kanton, broj stanovnika za svaki konstitutivni narod i za grupu Ostali dijeli se brojevima 1, 3, 5, 7 itd. sve dok je potrebno za raspodjelu (mjesta). Brojevi koji proizilaze iz ovih podjela predstavljaju kvocijent svakog konstitutivnog naroda i grupe Ostalih u svakom kantonu. Svi kvocijenti konstitutivnih naroda redaju se po veličini posebno, pri čemu se najveći kvocijent svakog konstitutivnog naroda i Ostalih stavlja na prvo mjesto. Najviši kvocijent za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu briše se s liste kvocijenata tog konstitutivnog naroda. Preostala mjesta se dodjeljuju konstitutivnim narodima i Ostalima jedan po jedan u silaznom redoslijedu prema preostalim kvocijentima na njihovoj listi. Nedodijeljena mjesta će se preraspodijeliti u skladu s Članom 10.16. ovog zakona)
– Deblokira se postupak imenovanja sudija Ustavnog suda Federacije BiH. Četiri mjesta trenutno su upražnjena nakon što je predsjednik Federacije više od pet godina odbijao obnašati svoju dužnost. Odredit će se jasni rokovi u kojima će tijela odlučivati o imenovanju sudija Ustavnog suda. Prema donesenoj odluci, ukoliko Predsjedništvo Federacije ne predloži sudije u određenom roku, Dom naroda će glasati o listi koju dostavi Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Osim toga, postupak imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premješta se iz Parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati sudije u Vijeće.
– Uvodi se rok za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH u toku kojeg će imenovati Vladu Federacije BiH.
Schmidt je nakon burnih reakcija poručio kako mu cilj nije “podjela BiH na etničke regije”.
Ovaj nacrt izazvao je i val protesta ispred OHR-a. Osim građana, na protestima održanim 25. jula prisustvovali su predstavnici političkih stranka. Nakon ovih protesta, Schmidt se odlučio samo za tehničke izmjene koje se tiču transparentnosti. Drugi protesti održani su 7. septembra, a građani su poslali poruke Schmidtu. Poručeno je kako žele građansku BiH, a ne etnički podijeljenu zemlju.