Načelnik Općine Ključ Jasmin Musić ističe napore lokalne vlasti u poboljšanju uslova života za sve građane, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.
Kako je naveo Musić, u Ključu živi oko stotinu građana srpske nacionalnosti, uglavnom starijih osoba, koji su pretežno penzioneri ili korisnici socijalne pomoći. Oni žive u ruralnim naseljima koja, iako imaju osnovne uslove za život, zahtijevaju dodatna ulaganja u infrastrukturu na čemu novo općinsko rukovodstvo planira raditi u narednom periodu. Radimo na poboljšanju infrastrukture kako bismo osigurali lakši pristup svim građanima, posebno onima kojima je potrebna hitna pomoć. Tokom vanrednih situacija uspjeli smo brzo reagovati i pomoći svim ugroženim stanovnicima, uključujući i one srpske nacionalnosti – kazao je Musić.
Kada je riječ o ekonomiji, Ključ se suočava s izazovima tipičnim za manje sredine. Većina privrednih subjekata su mali obrti koji se otvaraju sezonski, od proljeća do kasne jeseni, dok se zimi poslovanje često zamrzava. Naša privreda se u velikoj mjeri oslanja na uslužne djelatnosti, trgovinu, ugostiteljstvo i zanatstvo. Velik broj obrta funkcioniše u periodima kada su naši građani iz dijaspore prisutni u Ključu, što doprinosi povećanoj potrošnji i ekonomskom rastu – objašnjava općinski načelnik.
Dom zdravlja Ključ spada među najbolje opremljene zdravstvene ustanove u Unsko-sanskom kantonu, a od 12 ljekara koliko ih je zaposlenih u Domu zdravlja, njih 11 su specijalisti različitih grana medicine. Puno smo uložili u ovu ustanovu, otvorili smo savremene prostorije za laboratorijsku dijagnostiku, obnovili stolariju, trenutno radimo na uređenju pedijatrijskog odjela i nabavci novog ultrazvučnog aparata. Osim toga, uređen je parking i pristupni put, čime smo značajno poboljšali uslove za pacijente – ističe Musić.
Kada je u pitanju sekundarna zdravstvena zaštita ona je, dodaje on, građanima Ključa dostupna u Općoj bolnici Sanski Most i Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću.
Jedan od najvećih izazova s kojima se Ključ suočava jeste odlazak mladih. Prema Musiću, intenzitet iseljavanja je nešto manji nego ranije, ali su protekle decenije ostavile ozbiljne demografske posljedice. Najveći talas iseljavanja dogodio se nakon ukidanja viznog režima i tokom perioda 2014-2015. godine. Cijela jedna generacija mladih ljudi otišla je tražeći bolju budućnost. Naš zadatak sada je da osiguramo sadržaje i ekonomske prilike koje će ih motivisati da češće dolaze, ostaju duže i eventualno razmotre povratak. Ako uspijemo stvoriti uvjete za taj trend, smatrat ćemo to velikim uspjehom – zaključuje Musić.
Općina Ključ, uprkos izazovima, pokazuje potencijal za razvoj i napredak. Uz daljnje investicije u infrastrukturu, zdravstvo i ekonomiju, ovaj kraj može postati stabilna zajednica koja će privući i zadržati svoje stanovnike, kažu u Općini Ključ.