Tako se iznos konstantno uvećava jer se neinvestirana sredstva za održavanje i unapređenje prenose u naredne godine.
U 2021. godini ‘Elektroprijenos BiH’ je planirao da investira 288 miliona maraka, a utrošen je samo jedan milion. U 2022. godini u dalekovodnu mrežu je trebalo biti uloženo 329 miliona, a potrošeno je samo 10 miliona maraka. U 2023. je planirana potrošnja od 352 miliona maraka, a investiran je 31 milion konvertibilnih maraka.
U prethodnoj godini iznos nagomilanih a neupotrebljenih sredstava približio se brojki od pola milijarde maraka, dok dotrajala mreža čeka na obnovu. Porazno je da su na prenosnoj mreži u Hercegovini još u pogonu prelazna rješenja napravljena u ratu, a postoje i ratom oštećeni vodovi koji nisu rekonstruisani. Uzroci za ovako nisku realizaciju investicija su politička neslaganja suvlasnika ‘Elektroprijenosa’, a to su RS i Federacija Bosne i Hercegovine.– Kada se ne realizuju investicije kada se ne obnavlja i ne proširuje elektromreža, a za to je Elektroprenos i nadležan, zato je i osnovano preduzeće koje ima monopol u Bosni i Hercegovini i naravno da je to preduzeće odgovorno ali vidimo da čim padne snijeg ako su nekakve vremenske neprilike mi trenutno gatamo ako padne snijeg ili duva jak vjetar u Bosni i Hercegovini skoro pa sto posto će jedno područje ostati bez struje – kaže Mira Pekić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Na čelo ovog preduzeća nedavno je imenovan Miro Džakula, kadar HDZ-a BiH koji je godinama rukovodio Upravom za indirektno oporezivanje, gdje takođe stoje zarobljene stotine miliona maraka jer godinama nema dogovora oko raspodjele sredstava od putarina, pa je teško očekivati drastičnu promjenu u ‘Elektroprijenosu’.– Budući da često imamo političke obračune i natezanja pogotovo kada je u pitanju raspodjela novca, najveću štetu trpe građani pogotovo jer građani čak često i ne znaju koja je to količina novca koja leži na raznim računima, a koja se ne raspodjeljuje – smatra Damjan Ožegović iz organizacije ‘Transparency BiH’.U još gorem stanju je distributivna mreža koja je u nadležnosti zavisnih preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS, pa na svaku vremensku nepogodu, ali i bez nje građani ostaju bez struje, nekad i po nekoliko dana iako za mrežarinu u okviru računa za struju plaćaju stotine miliona maraka godišnje, piše BN.