I pred svim radnicima u državi još je jedan izazov novi val poskupljenja. Najavljuje se i novi bojkot.
Nermin Hodžić iz Kuharska akademija napravio je hljeb.
“Vrlo je jednostavno. Idu četiri osnovna sastojka – brašno, kvasac, sol, pa dodajemo vodu”, kazao je.
Čini se da će ovu vještinu morati savladati sve veći broj građana. Brašno nije poskupilo, ali hljeb hoće, zbog čega su mnogi ogorčeni.
“Mi proizvođači smo dali pšenicu za 0,36 feningi. Hljeb je po nama trebao biti negdje oko marku i dvadeset, dok su oni digli na marku i sedamdeset, bez ijednog razloga. Na kraju će ceh platiti građani”, kaže Savo Bakajlić iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
“Ako imamo na taj isti hljeb 17 posto PDV-a i sada on košta dvije marke ili 1,8, zar nije logičnije da država sa 17 posto prikupi dovoljno sredstava i distribuira ih onima koji su socijalno ugroženi”, pita profesor ekonomije Aziz Šunje.
Ni građani nisu zadovoljni trenutnim cijenama:
“Ne slažem se s ovim cijenama, jer penzioneri umiru na ovome. Nije samo penzioneri, nego i radnici. Ovo je strašno. Ja vidim ljude koji će početi prositi po ulici, ne vidim ništa drugo.”
Zato bi oni koji plaćaju ceh mogli u novi bojkot. Neformalna grupa koja okuplja najveći broj građana zakazala ga je za 14. februar. I do tada su dali instrukcije građanima koje, između ostalog, podrazumijevaju izbjegavanje artikala koji su poskupili najviše, te kupovinu samo nužnog.
Oni koji već odavno kupuju samo nužno radovali su se rastu minimalca. U februaru se isplaćuju prvi u visini od 1000 maraka. Mjesec još nije ni na polovici, a brojni radnici suočeni su sa novim razočarenjem:
“Radnici kontinuirano prijavljuju određene nepravilnosti u smislu da im je ukinut topli obrok, a koji su ga do 31.12. uredno dobijali na svoje račune”, ističe Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Uz upozorenje poslodavcima i najavu strogih kontola po ovom pitanju oglasila se i Porezna uprava Federacije.
“U slučaju da se pokaže u toku inspekcijskog nadzora da je na neki način isplaćivan dio toplog obroka, odnosno topli obrok kao dio plate, u tom segmentu se to može smatrati kao krivično djelo porezna utaja”, dodaje Kečo.
No, Uprava se u saopštenju nije pozvala niti na jedan propis, pa sve izgleda kao stavljanje u službu politike i prijetnja poslodavcima i to bez zakonske osnove – stav je advokatice Dine Duraković:
“Međutim, imate jako veliki broj poslodavaca koji nisu vezani niti jednim kolektivnim ugovorom i oni nemaju obavezu isplate toplog obroka. Oni su je mogli nametnuti, tako da kažem, sami sebi, kroz pravilnik o radu, neku odluku ili ugovor o radu potpisan sa radnikom. Jednako kao što su odlučili da je plaćaju, tako po mom mišljenju mogu odlučiti i da prestaju, jer nema općeg zakonskog propisa koji ih na to obavezuje.”
Oni bez kolektivnog ugovora ili ugovora o radu koji propisuje drugačije – potpuno su nezaštićeni od ovakvog poteza svog poslodavca. Dok isčekuju iznos koji će im na račun biti uplaćen u februaru, jedno je sigurno – nekolicinu životnih namirnica platit će skuplje, prenosi N1