Tužena je Marica Raspudić, majka saborskog zastupnika Nine Raspudića, koja za Hercegovina.info kaže da “neće šutjeti” i da slučaj doživljava kao pokušaj zastrašivanja.
Riječ je o zahtjevu za naplatu 1.080 KM, temeljenom na 46 dnevnih parking karata izdanih između aprila 2022. i oktobra 2024., uz dodatnih 360 KM troškova opomena i 240 KM troškova advokata.
“Tri godine su me maltretirali, a sada kad sam ispod jednog članka ostavila komentar “nek me konačno tuže”, eto njih s tužbom četiri dana kasnije. Da sam znala da su toliko efikasni na Facebooku, možda bih ranije nešto ironično napisala”, kaže Raspudić za Hercegovina.info.
Do sada se Mostar Parking oslanjao na slanje opomena, a građani su se žalili na birokratske poteškoće, nepostojanje žalbenih tijela i nejasne procedure. No ovaj slučaj označava zaokret – od opomena prema sudskim tužbama. I to ne protiv bilo koga.
Ima li tužba elemente zastrašivanja (SLAPP)?
U pravnim krugovima raste zabrinutost da se ovakvi slučajevi mogu klasificirati kao SLAPP tužbe – tužbe koje imaju svrhu ugušiti kritiku ili javni govor, a ne nužno dobiti presudu. U ovom slučaju, problematičan je tajming tužbe – podignuta je svega nekoliko dana nakon javnog komentara tužene – kao i činjenica da nitko prije nije tužen, unatoč stotinama izdanih dnevnih parking karata godišnje.
“Ovo nije više stvar kazne za parking. Ovo je stvar principa. Ako maltretiraju staricu koja im smeta u komentarima, ko je sljedeći”, pita Raspudić.
Poziva pravnike da pomognu
U pozivu objavljenom na društvenim mrežama, Marica Raspudić traži konzultacije sa stručnjacima, ali izričito navodi da ne želi angažirati advokata, kako ne bi još dodatno opterećivala gradski proračun.
Mostar Parking već godinama vrši naplatu parkiranja na površinama ispred stambenih zgrada, uključujući i dvorišta za koja se uknjižava kao korisnik ili vlasnik, iako su ta zemljišta često izgrađena kao zajednički prostori stanara.
Marica Raspudić i Boška Ćavar upozoravaju da se uknjižbe vrše bez znanja i saglasnosti suvlasnika, te tvrde da je riječ o nelegalnom preuzimanju gradske i privatne imovine. Njihove kritike usmjerene su i na Grad Mostar, koji, kako kažu, ignorira pravne i etičke dileme oko korištenja tih površina. Slučaj sada dobiva širu pažnju jer bi mogao postati presedan za slične prakse u cijelom gradu.