Ovaj napor dolazi u trenutku kada predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća António Costa stižu u moldavsku prijestolnicu Kišinjev u petak kako bi signalizirali svoju podršku pridruživanju zemlje.
Problem je što se prijava ove istočnoevropske zemlje obrađuje istovremeno s onom Kijeva, kojem mađarski premijer blizak Kremlju, Viktor Orbán, prijeti da će staviti veto.
Govoreći u intervjuu za Politico, moldavska zamjenica premijera i šefica za evropske integracije Cristina Gherasimov izjavila je da bi svako kašnjenje u procesu koštalo EU “vjerodostojnosti kod zemalja koje dijele iste vrijednosti i teže jačanju, a ne slabljenju demokratije.”
“Rizikujemo da pružimo nepotrebne argumente za rusku propagandu da EU nije zainteresovana za proširenje; da EU ne mari za zemlje poput Moldavije; i da ne postoji prozor prilike. Proširenje je proces zasnovan na zaslugama i vrlo se nadamo da će sljedeća faza uskoro biti otključana”, rekla je ona.
Gherasimov je dodala da je pristupanje Ukrajine EU-u i dalje od suštinskog značaja za sigurnost cijelog kontinenta.
Orban, koji se protivi podršci EU Kijevu i njeguje bliže veze s Rusijom, tvrdi da se 95 posto birača na referendumu u Mađarskoj prošlog mjeseca usprotivilo ulasku Ukrajine u EU.
Međutim, lokalna opozicija i posmatrači navode da je odziv bio historijski nizak i da je glasanje bilo podložno manipulacijama.
Budimpešta je obećala da će uskratiti Kijevu jednoglasnu podršku koja mu je potrebna za članstvo u EU, uprkos značajnom napretku Ukrajine u reformama dok se bori da odbrani svoju teritoriju od Rusije.
Ranije ove sedmice, portparol Komisije za proširenje Guillaume Mercier rekao je da Brisel neće razmatrati pitanje “razdvajanja” kandidatura Moldavije i Ukrajine kako bi se omogućilo Moldaviji da napreduje.
“Ovo je zaista odluka koju moraju donijeti države članice. Sa naše strane, jasno je da podržavamo i Moldaviju i Ukrajinu u njihovoj reformskog agendi”, rekao je on.
Ministrica za evropska pitanja Danske Marie Bjerre čija je zemlja ove sedmice preuzela rotirajuće predsjedništvo Vijeća EU, rekla je u četvrtak da cilj ostaje otvaranje detaljnih pregovora o pristupanju s obje zemlje.
To stvara potencijalnu blokadu, posebno s obzirom na nevoljkost Brisela da ostavi Kijev po strani.
U međuvremenu, za EU i Kišinjev, samit u petak ima za cilj poslati snažnu političku poruku uoči ključnog nacionalnog glasanja 28. septembra, na koje Kremlj pokušava utjecati.
Moldavske vlasti su izvijestile o raširenoj dezinformaciji, kupovini glasova i hibridnim taktikama tokom prošlogodišnjeg oktobarskog referenduma o članstvu u bloku, koji je usvojen s 50,4 posto podrške.
Iako je proevropska predsjednica Maia Sandu nakon toga uspjela osigurati drugi mandat, kontrola nad parlamentom i vladom biće ključni za određivanje budućeg kursa zemlje.
EU već pruža milijarde eura pomoći kako bi ojačala otpornost Moldavije na ruske hibridne prijetnje, podržala ekonomiju i smanjila račune za energiju.
Prema riječima Siegfrieda Mureșana, rumunskog zastupnika u Evropskom parlamentu koji predvodi delegaciju za Moldaviju, Kišinjev se suočava s manje praktičnih izazova za pridruživanje EU nego Kijev.
“To je manja zemlja koju je lakše integrisati, ali evropska perspektiva mora biti vjerodostojna za sve zemlje kandidate za članstvo. Dakle, poruka mora biti jasna: čim se ispune kriteriji, zemlja kandidat može pristupiti”, rekao je on.