Sarajevo

Mobilna aplikacija za pristup arhivskoj građi opsade Sarajeva uskoro dostupna javnosti

Nekoliko decenija nakon sukoba u regionu, inovativni pristupi arhiviranju omogućavaju i dolazak do mlađe publike, a jedna od takvih metoda je i aplikacija koja će uz korištenje pametnih telefona uskoro građanima Sarajeva pružiti uvid u audio-vizuelnu građu i dokumente iz rata, koji će se nalaziti na označenim GPS lokacijama.

FOTO: BIRN BIH
FOTO: BIRN BIH

Tokom simpozija “Isprepleteni arhivi ratova: O iskustvima, slikama i politikama reprezentacije rata” koji se održava u Sarajevu, učesnici će imati priliku da u subotu, 2. decembra, prošetaju gradom te po prvi put testiraju aplikaciju koja sadrži arhivsku građu iz Videoarhiva Biblioteke Hamdije Kreševljakovića, nastalu tokom opsade Sarajeva, piše Detektor.ba.

Kako navodi Armina Pilav, riječ je o dizajniranoj arhivskoj platformi ARchipelaga, kolaborativnog arhivskog projekta koji su razvile ona i Clarissa Thieme u saradnji sa Goethe-Institutom Sarajevo.

Ovaj projekat okuplja zbirke ratnih i drugih srodnih dokumenata iz Srbije, Kosova i Bosne i Hercegovine, koje su napravili građani, fotografi i filmski stvaraoci, i sada će putem aplikacije proširene stvarnosti (AR) biti, osim u Sarajevu, dostupni i u Mostaru, Beogradu te Prizrenu.

Clarissa Thieme je pojasnila da je aplikacija nešto poput Pokemon aplikacije, koju mladi ljudi i ostali mogu koristiti u šetnji i otkrivati šta sve nudi na određenim lokacijama, kojih je u Sarajevu oko 20.

“Dakle, imate mapu na kojoj imate označene tačke na koje možete kliknuti te vidjeti o čemu se radi”, pojasnila je Thieme.

Ana Sladojević iz Centra za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu pojašnjava da su ovom projektu dali doprinos u vidu mišljenja stručnjaka iz domene historije, arhitekture te naslijeđa.

“Projekat se bavi problematikom arhiviranja i tematikom rata, te dvije stvari spojene u ovom kontekstu se oslanjaju zapravo i na neke individualne arhive i na institucionalne. Ono što je jako zanimljivo jeste koje su to inovativne metodologije i koji su to inovativni pristupi koji nisu više ograničeni onime za šta znamo da arhiv jeste”, izjavila je Sladojević.

Dodala je da su u Beogradu glavna tema u aplikaciji zgrade Generalštaba koje su oštećene bombardovanjem 1999. godine.

“Ono čemu je Centar pokušao da doprinese jeste zapravo nuđenje različitih perspektiva na različite tačke u vremenu kada su te zgrade imale opet različite funkcije”, navela je ona.

Simpozijum u Sarajevu počeo je u četvrtak, 30. novembra, predstavljanjem privremene arhivske zbirke, urednice Lejle Hodžić, koja je pojasnila kako se zapravo ne radi o izložbi u klasičnom smislu.

“Ovo je, ustvari, neka vrsta ‘pop-up’ zajedničkog arhiva koji su učesnici konferencije donijeli, i mi smo kompilirali jedan privremeni arhiv različitih dokumenata, fotografija, videa, kao jednu platformu za jedan dijalog – šta znači arhiv, koja je svrha, ali i važnost arhiviranja”, kazala je Hodžić.

Na simpoziju učestvuju umjetnici, arhitekti, filmski i kulturni radnici, istraživači umjetnosti i medija i teoretičari iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Kosova, Njemačke, Turske, Francuske, Velike Britanije, Indije, Egipta i Pakistana.

Učesnici će razgovarati o različitim ratnim ili drugim arhivima koji svjedoče o nasilju iz različitih tranzicijskih, te konfliktnih prostora i društava, uključujući iskustva kao osnovu svakog arhiva, bilo individualnog, kolektivnog ili institucionalnog, procese izrade arhivskih slika, metoda i politika arhivskih reprezentacija.