Mjesečarenje je česta inspiracija u filmovima, djeluje pomalo tajnovito, ponekad dramatično, oko ove se pojave pletu priče… No u svojoj suštini, mjesečarenje ili, kako se stručno zove, somnambulizam, je poremećaj spavanja. Osobe koje mjesečare ustaju i hodaju u snu. Uobičajeno se događa u prijelazu iz duboke faze sna prema plićoj, odnosno prema buđenju, o čemu piše i portal Healthline.
Osoba koja mjesečari najčešće ne reagira na dozivanja, niti se kasnije sjeća što se je događalo. U nekim slučajevima i besmisleno govori. Mjesečarenje se najčešće događa djeci i to u dobi od četiri do osam godina, no može se dogoditi i odraslima.
Imate li u domu mjesečara, važno je osigurati sigurno okruženje. Vrata bi trebalo zaključati, prozore zatvoriti, ukloniti oštre predmete te staviti zaštitnu (ogradicu) na vrh stepenica. Događa li se noćno šetanje često, svakako bi trebalo tražiti mišljenje stručnjaka, posebice ako se tijekom tih epizoda mjesečar ozljeđuje ili pokazuje nasilno ponašanje.
Simptomi mjesečarenjaMjesečar bi mogao:
tiho šetati po njihovoj sobitrčati ili pokušati „pobjeći“imati otvorene oči i „stakleni“ pogledbiti spor u odgovaranju na pitanja ili uopće ne odgovaratibiti bez sjećanja na mjesečarenjeosjećati se posramljeno probudi li se tijekom epizode mjesečarenja.
Uzroci i rizični čimbenici mjesečarenjaNekoliko čimbenika može ležati u podlozi ovog poremećaja spavanja.
Uzrok može biti u obitelji, odnosno u genetici. Veća je vjerojatnost da će jednojajčani blizanci mjesečariti. Ako netko od vaših roditelja, brat ili sestra mjesečari, deset puta je veća vjerojatnost da ćete i vi mjesečariti u odnosu na one iz obitelji u kojima nema somnambulizma.
Neke studije sugeriraju da su djeca koja mjesečare imala nemirniji san dok su bila u dobi od četiri do pet godina te su više nemirna s više epizoda buđenja tijekom prve godine života.
Mjesečarenje bi se moglo javiti i ako ste iscrpljeni, ako imate kaotičan raspored spavanja, ako ste pod stresom, pijani ili ako uzimate lijekove poput hipnotika (sedativa koji pomažu u opuštanju ili spavanju), neuroleptika, odnosno lijekova s terapijskim učinkom kod psihoza, stimulansa za povećanje aktivnosti te antihistaminika kojima se ublažavaju simptomi alergije.
Zdravstvene tegobe koje se također mogu povezati s mjesečarenjem su:
problem sa srčanim ritmomvrućicažgaravicaastmatski ili epileptički napadaji tijekom spavanjaopstruktivna apneja u snusindrom nemirnih nogupsihijatrijski poremećaji poput PTSP-a, paničnih napadaja ili disocijativni poremećaji poput poremećaja višestruke ličnosti.
Kako se somnambulizam dijagnosticira
Mjesečarenje se uobičajeno jednostavno dijagnosticira. Vaš liječnik će vas pitati o simptomima i zdravstvenom stanju. Možda će biti potrebne neke pretrage, odnosno testovi kako bi se otkrilo stanje zbog kojeg se mjesečarenje javlja. Pretrage bi mogle uključivati fizički pregled, a moguće i polisomnografiju. Riječ je o pretrazi koja se obavlja tijekom jedne noći prospavane u bolnici, odnosno u ustanovi gdje je polisomnografiju moguće obaviti. Tijekom spavanja se snimaju srčani ritam, moždani valovi te se prate pokreti. EEG se snima uglavnom u slučaju ako liječnik sumnja da u podlozi mjesečarenja leži neko ozbiljno zdravstveno stanje.
Treba li se mjesečarenje liječiti?
Liječenje mjesečarenja uobičajeno nije potrebno. Često je posljedica manjka sna, intenzivnih emocionalnih problema, stresa ili vrućice. S rješavanjem ovih tegoba mjesečarenje obično prestaje.
I nekoliko promjena u životnim navikama moglo bi vam pomoći da prestanete mjesečariti. Pazite na urednu higijenu sna, odnosno na raspored spavanja, a korisno je uvesti i opuštajuće rutine prije odlaska na spavanje. Ako konzumirate alkohol ili droge, svakako biste morali prestati. Također provjerite s liječnikom može li u podlozi somnambulizma biti neki od lijekova koje možda uzimate. Vaš tretman bi također mogao uključivati hipnozu ili lijekove poput antidepresiva ili sedativa.
Kod većine djece mjesečarenje prestaje u pubertetu, no može se nastaviti (pa čak i započeti) u odrasloj dobi.