Mogućnost da je podmorska energetska i komunikacijska infrastruktura Evropske unije postala ruska meta, mogla bi natjerati vojske evropskih zemalja da se pripreme za sasvim neočekivani novi front u ukrajinskom ratu, koja bi ih mogla dovesti u direktan obračun s ruskom mornaricom.
Velika Britanija već dugo izražava bojazan da bi ruske podmornice u Atlantskom okeanu i drugim sjevernim vodama mogle pokušati gađati podmorske internetske kablove. Kao posljedica ovosedmičnih eksplozija ti strahovi izgledaju manje umišljeni i izazivaju sjećanja na vrhunac ‘Hladnog rata‘, kada su NATO i sovjetske flote, a posebno njihove podmornice, igrale igru ‘mačke i miša‘ na Baltiku, i to s velikim ulozima.
Kao znak da zemlje hitno poduzimaju dodatne mjere opreza, norveški ministar nafte i energetike Terje Aasland rekao je u utorak navečer za nacionalnu televiziju NRK da će se “poduzeti koraci za povećanje pripravnosti” u vezi naftne i plinske infrastrukture nakon razgovora između vlade, vojske, policije i operatera.
Se video og fotos af gaslækagerne på Nord Stream 1 og 2-gasledningerne i Østersøen på https://t.co/pj96CN7CDB: https://t.co/7bgt8TljaH #dkforsvar pic.twitter.com/I1zEPaBLYO
— Forsvaret (@forsvaretdk) September 27, 2022
Do curenja plina iz plinovoda Sjeverni tok došlo je dan nakon što su norveške vlasti pozvale na oprez nakon detektiranja neidentificiranih bespilotnih letjelica u blizini naftnih i plinskih platformi. Još u julu je, pak, britanska Kraljevska mornarica dala neobično eksplicitnu izjavu da su pratili ruske podmornice duž norveške obale.
Pitanje ruske poruke
Istrage o curenju plinovoda u tokuku su u Danskoj i Švedskoj, zemljama čiji su teritoriji najbliži mjestima incidenta. Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je eksplozije namjernim napadom i “najozbiljnijim koliko može biti”, ali nije identificirala krivca. Švedska premijerka Magdalena Andersson također je izjavila da se “vjerovatno radi o namjernom činu, odnosno da je vjerovatno čin sabotaže”.
Ostali evropski lideri kao da su već odlučili koga će okriviti. “Danas smo se suočili s činom sabotaže”, rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki u utorak. Iako nije eksplicitno imenovao Rusiju, nagovijestio je to dodavši da “ne znamo sve detalje onoga što se dogodilo, ali jasno vidimo da se radi o činu sabotaže, povezanom s idućim korakom eskalacije situacije u Ukrajini”.
Ukrajina je, pak, bila daleko manje suzdržana u imenovanju navodnog krivca. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak okarakterizirao je incidente kao “teroristički napad koji je isplanirala Rusija i činom agresije prema (Evropskoj uniji)”.
Dok Evropa čeka odgovore, neki već procjenjuju kakvu je poruku Rusija željela poslati, ukoliko se pokaže da se radilo o činu namjerne sabotaže.
Morawiecki i Frederiksen bili su zajedno u Goleniowu u Poljskoj na svečanosti otvaranja plinovoda Baltic Pipe, koji ide od Norveške do Poljske, a kojim bi plin trebao poteći u subotu. Ako iza curenja u plinovodima stoji Rusija, tajming je možda namjeran, kaže Simone Tagliapietra, viša saradnica u think tanku Bruegel, inače specijaliziranom za energetsku i klimatsku politiku EU-a.