Jedan od glavnih razloga za povećanje broja saobraćajnih nesreća je nepoštivanje saobraćajnih propisa. Vozači često voze prebrzo, koriste mobilne telefone tokom vožnje, ne vežu sigurnosne pojaseve i voze pod utjecajem alkohola ili droga. Posebno su ugroženi pješaci i motociklisti, koji su najranjiviji učesnici u saobraćaju.
“Crna statistika”
Broj saobraćajnih nesreća na saobraćajnicama u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve je veći, a tokom prošle godine na saobraćajnicama ove zemlje poginule su 222 osobe, dok je 11.300 osoba zadobilo teže ili lakše tjelesne ozljede.
Prema podacima BIHAMK-a, tokom protekle, 2024. godine registrirano je 706 nesreća više u odnosu na 2023. godinu, što u postocima predstavlja povećanje ukupnog broja saobraćajnih nesreća za 2,01 posto.
U saobraćajnim nesrećama proteklog mjeseca u jednom vikendu poginulo je pet, a povrijeđeno je 11 osoba. Svih pet osoba je poginulo u nesrećama u jednom danu.
Ovi slučajevi su samo posljednji u nizu tragedija u kojima su ljudski životi izgubljeni, a “crna statistika” stradalih na bh. cestama je, nažalost, sve veća.
O uzrocima porasta saobraćajnih nesreća, mogućim rješenjima ali i o brojnim drugim pitanjima za Bosnainfo govorio je Mirzet Sarajlić, diplomirani inženjer saobraćaja i sudski vještak.
“Uzroci saobraćajnih nezgoda je u 90% slučajeva ljudski faktor, tako da je čovjek taj koji izaziva nesigurnost u saobraćaju. Uzroci takvog ponašanja čovjeka je i velika motorizacija. Recimo samo u Sarajevu ima preko 177. 000 registrovanih vozila i još najmanje 50. 000 vozila koja gravitiraju i koja nisu registrovana u Sarajevu. Veliki broj učesnika u saobraćaju pored automobila su pješaci, biciklisti, vozači romobila, što sve ima uzrok na samu nesigurnost”, kazao je Sarajlić.
Sarajlić smatra da izvor problema leži u savjesti čovjeka na koji treba obratiti posebnu pažnju kako bi dolazilo do manjeg broja nezgoda.
“ Ovdje to možemo definisati na način da se treba djelovati na savjest čovjeka i da se stanje u saobraćaju ne može odmah promijeniti. Mi moramo odgajati generacije koje će biti svjesniji učesnici u saobraćaju, a to znači da se ne parkiraju na nepropisnim mjestima, zelenim površinama, jednostavno da se digne nivo kulture u saobraćaju. Međutim roditelji nadolazećih generacija nisu baš naklone tome i nisam baš optimističan da ćemo do toga doći. Evo iz običnog primjera kada odvedete djecu u vrtić ili neki trening tu je gužva veća nego na nekoj pijaci. Treba se sjetiti da su nekada djeca na treninge i druge obaveze dolazila samostalno biciklom, a danas ih dovoze roditelji i kao takve prave ih nesposobnim za učešće u saobraćaju. Na taj način nećemo postići bolje rezultate u budućnosti”, kazao je Sarajlić.
Zakon o sigurnosti saobraćaja
Pored čovjeka tu je drugi čimbenik koji bi mogao smanjiti broj saobraćajnih nesreća i povećati sigurnost nab bh. cestama, a to je unaprjeđenje saobraćajne infrastrukture.
“Kada je u pitanju infrastruktura. Mi moramo povećati sigurnost saobraćaja gradnjom brzih cesta i autocesta. To su najsuvremeniji vidovi saobraćajnica na kojima se rijetko dešavaju saobraćajne nezgode, nažalost kada se dese one budu fatalne isto kao i avio nesreće. Zadnji primjer takve nesreće s fatalnim posljedicama je bio u Hrvatskoj proteklog vikenda. Rješenje u gradovima je da se poveća saobraćajna kultura, da se odgajaju generacije koje će koristiti javni gradski prijevoz, biciklo, pješačenje, a s druge strane da za međugradska povezivanja imamo izgrađene savremene saobraćajnice i auto – puteve”, kazao je Sarajlić.
Dugoočekivani prijedlog o izmjena i dopunama zakona o sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH još nije stupio na snagu, a njime bi se definisali teži prekršaji (bahata vožnja) što bi za prekršitelje zakona značilo strože kazne.
“Inače kazne pogađaju sve. Odnosno one koji to manje krše i ove koji to češće čine. Međutim nova zakonska rješenja će identificirati ove teške prekršitelje koji zaista narušavaju sigurnost. Što se tiče visine kazni njih je pojela inflacija i poskupljenja i one su sada gotovo neznatne. Kroz kazne treba identificirati ljude koji krše i narušavaju saobraćajnu sigurnost. Ne možemo uvijek kažnjavati po istoj liniji ljude koji su savjesni vozači kojima se nekada desi da prekorače brzinu i one koji stalno krše saobraćajnu sigurnost i to dvoje treba odvojiti i regulisati”, zaključio je Sarajlić.