Čim je preuzeo predsjedavanje Predstavničkim domom svima je uočljivo bilo kada je zatražio da se imenuju dvije komisije oba doma jedna za izbor federalnog revizora, a druga za izbor Upravnog odbora Federalne televizije.
– Drago mi je da smo uspjeli provesti svu zakonom predviđenu proceduru u izboru revizora i da su revizor i njegova zamjenica imenovani na 14. redovnoj sjednici. Riječ je o proceduri koja je u ustavnoj nadležnosti Parlamenta Federacije BiH. Dosadašnjem revizoru mandat je istekao u februaru ove godine, te je Predstavnički dom imenovao generalnog revizora i njegovu zamjenicu – kaže Mioković u intervjuu za Fenu.
U kontekstu imenovanja podsjeća da je pozvao Komisiju zaduženu za provedbu konkursa za izbor članova Upravnog odbora FTV-a da što prije završi taj proces i da imenuje novi Upravni odbor i direktora ove medijske kuće.
– Izbor UO FTV je blokiran na samom početku procesa, i nema naznaka kada će taj proces početi. Ne postoji politički interes, posebno pojedinac, vrijedan da se obustavi zakonom propisana obaveza izbora UO i upravljanje FTV vrati iz decenijske improvizacije i manipulacije, u zakonske okvire. FTV je najvažniji javni emiter u Federaciji BiH i nedopustivo je njeno egzistiranje u statusu društva jednog lica, mislim na sadašnjeg direktora čiji je zakonom određeni mandat probijen za deceniju i dobar kusur mimo toga – naglašava Mioković.
Ističe kako ga kao predsjedavajućeg Predstavničkog doma i osobu koja direktno ne učestvuje u procesu izbora, ne zanima budući personalni sastav u vezi s UO FTV-a.
– O tome, poštujući zakonske odredbe i procesna pravila moraju brinuti Smajlović, Žuljević, Opsenica i ostali članovi Komisije. S druge strane, imajući u vidu da je izbor UO FTV u nadležnosti Parlamenta, kao predsjedavajući jednog od njegovih domova, imam dužnost da insistiram da se taj posao obavi i obavezu da o eventualnim opstrukcijama obavijestim, kako dom kojim predsjedavam tako i javnost. Neka niko ne sumnja da ću i tu dužnost i tu obavezu, u nadolazećih nekoliko sedmica, ispuniti do kraja, bez obzira na političku ili neku drugu cijenu – poručio je Mioković.
Govoreći o ovogodišnjem radu doma s ponosom ističe da je usvojeno više od duplo u odnosu na prošlu godinu.
– Usvojili smo 52 zakona, što u formi prijedloga što u formi nacrta, a prošle godine ih je usvojeno 21. Pritom, sve to je urađeno na 12 sjednice, dok ih je prošle godine održano 15. Tome svemu treba dodati da smo dugo radili s opstrukcijama i s vrlo tijesnom većinom. Kraj, s usvajanjem Prijedloga zakona o Južnoj interkonekciji, bio je kruna tog rada. Za ovaj uspjeh želim se posebno zahvaliti svojoj prethodnici, stranačkoj kolegici i prijateljici Mirjani Marinković-Lepić – navodi Mioković.
Posebno pozitivnim ocjenjuje usvajanje Zakona o unutrašnjoj trgovini, kao i predloženih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode.
– Trgovci su zakonski dobili zagarantovanu slobodnu nedelju i neradne dane za vrijeme praznika. Posebno je važno što se to postiglo konsenzusom sindikata, poslodavaca i potrošača – naglasio je Mioković.
Kaže da je pohvalno i to što će izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode u FBiH omogućiti lakše proglašenje zaštićenih područja. Trenutno je, kako navodi, četiri posto Federacije BiH zaštićeno, a obaveza je da to bude čak 30 posto teritorije do 2030. godine.
Vlada Federacije BiH uskoro mora donijeti odluku o visini minimalne plate u Federaciji BiH za narednu godinu. Trenutno minimalna plaća iznosi 619 KM. Dopune Zakona o porezu na dohodak kojim bi se otvorio put do najniže plaće u FBiH od 1.200 KM povučene su sa dnevnog reda Predstavničkog doma doma Parlamenta Federacije BiH.
– U javnosti se mnogo priča o Uredbi, koja još nije bila na dnevnom redu i koja je kao informacija povjerljiva. Ne bih puno o njoj zbog navedenog, da ne interpretiram nešto u što nisam sto posto siguran, a pogotovo ne bih smio spominjati konkretne brojeve i datume o tome kad će prva povećana plata leći na račune radnika i koliko će povećanje biti. Međutim, ono što jest sigurno jest da postoji tendencija, politička volja i rad na povećanju minimalne plate radnika prije svega u realnom sektoru. Iznosi s kojima mnogi ljudi mjesečno preživljavaju ugrožavaju život dostojan čovjeka. Ti ljudi nisu ništa krivi za to stanje, to je politička sramota i znam da je ova vlast toga svjesna i da ne želi da taj balast nosi na vlastitoj savjesti. Vlada je već omogućavala da poslodavci daju neoporezivu pomoć radnicima, ali to se rijetko dešavalo. Mora postojati neki metod prinude – istakao je Mioković.
Kao predsjednik Komisije za sigurnost Predstavničkog doma poručio je da ova Komisija traži od Vlade Federacije da se prvo pristupi izradi Strategije sigurnosti za nivo Federacije BiH.
– Drugo, zahtijevat ćemo da se preko Ministarstva pravde dobije detaljna informacija o kadrovskim i svim drugim kapacitetima, koji su na raspolaganju državi u kontekstu smještaja i brige o maloljetnicima, koji su pravosnažno presuđeni – dodaje Mioković.
Također, jedan od zahtjeva koji je uputila Komisija za sigurnost Predstavničkog doma Federalnog parlamenta Vladi Federacije je pooštravanje sankcija za roditelje maloljetnih počinilaca krivičnih djela.
Navodeći planove u narednoj godini na kraju intervjua za Fenu kaže da 2025. godina mora biti godina dodatne stabilizacije, ali i konsolidacije vladajuće većine.
– Po mom mišljenju to se može postići uspostavom prioriteta koji su svim građanima u interesu. Kraj listi čekanja za onkološke pacijente, fiskalizacija, nabavka lijekova, povećanje primanja, zdrav okoliš, niže cijene, odnosno veća zaštita prava potrošača, borba protiv korupcije, krupni infrastrukturni projekti, recimo brza cesta Sarajevo-Tuzla su samo neki od takvih projekata na kojima se mora početi ozbiljno raditi – tvrdi Mioković.