Prije šest godina eksplodirao je broj neovlaštenih ulazaka u BiH, koja se nalazi duž takozvane balkanske rute kojom migranti idu iz Grčke i Turske prema Zapadnoj Evropi. Zemlja, koja je imala 755 ulazaka tokom cijele 2017. godine, zabilježila je više od 24.000 u 2018. Iako su brojke ostale stabilne od pada tokom pandemije nakon godina strmoglavog uspona nisu ni blizu gdje su bile 2017.
Prema podacima UN-ove agencije za migracije IOM za Bosnu, 2023. je zabilježila najveći broj dolazaka od 2017. Podaci iz prvih pet mjeseci 2024. ukazuju da bi ovogodišnji dolasci mogli biti jednaki, ako ne i nadmašiti, prošlogodišnje.
Ovi podaci su možda dijelom bili razlog zašto je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser u utorak (11. juna) doputovala u “nenajavljenu radnu posjetu” BiH.
Prema izvorima iz njemačke vlade, Faeser je sa bosanskim zvaničnicima razgovarala o “zaštiti granica, saradnji u repatrijaciji, viznoj praksi i borbi protiv organiziranog kriminala”, prenosi dpa.
Zašto BiH?
BiH je tranzitna zemlja za migrante, koji ostaju u prosjeku samo 36 dana prije nego što se presele u susjednu Hrvatsku, prema IOM-u.
Intervjui koje je agencija obavila s oko 550 migranata u BiH u aprilu otkrili su da je 76% već pokušalo prijeći hrvatsku granicu barem jednom.
Dio razloga za porast broja migranata koji dolaze tokom protekle godine mogao bi biti i činjenica da je od susjedne Srbije zatraženo da pooštri pravila o viznom režimu i provjerama na aerodromima.
Migranti možda pokušavaju zaobići ove kontrole preusmjeravanjem na BiH, sugerira IOM.
Proljetos je hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović rekao da je više od 50% tražilaca azila u Hrvatskoj došlo iz Turske, Rusije ili Kine. Sve tri zemlje imaju bezvizne aranžmane sa BiH i Srbijom.
U 2023. godini, prema izvorima iz njemačke vlade, 35.000 turskih državljana više je ušlo u BiH nego što je zvanično izašlo, podaci su koje donosi Infomigrants.net.
Članstvo u EU
BiH je 21. marta dobila zeleno svjetlo da počne pregovore o pridruživanju sa EU, ali u zemlji postoji “zabrinutost oko pitanja vladavine prava”.
Zemlje EU, poput Faeserove Njemačke, žele ponuditi podršku toj zemlji jugoistočne Evrope, posebno kada su u pitanju napori da se smanje neregularne migracije i ojača vladavina zakona u zemlji.
EU je obećala oko 6,4 miliona eura finansiranja BiH u cilju “jačanja upravljanja granicama i migracijama”.
A krajem maja, nova grupa policijskih regruta završila je program obuke koji je finansirala EU u zemlji.
Bosanske vlasti zatražile su “nadograđen radni odnos” sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu Frontex.
Problemi u bosanskim prihvatnim centrima
Bosanskohercegovački migrantski centri imaju kapacitet od oko 5.000 kreveta, navedeno je u izvještaju Evropskog vijeća za izbjeglice i prognanike (ECRE) u martu.
Iako su neki migranti, kako se navodi, zadovoljni što su našli sklonište nakon teškog života duž balkanske rute, drugi su progovorili o lošim uslovima u centrima.
Nevladina organizacija Kolektivna pomoć, koja djeluje u Bosni, Francuskoj i Srbiji, prikupila je video-dokaze migranata o uslovima u centru za muškarce u blizini Sarajeva koji pokazuju “neadekvatne uslove” u kupatilima i toaletima, sa rupama u zidovima i buđom.
Lokalne nevladine organizacije također su opisale pritvorski centar u bosanskom mjestu Lukavica kao “crnu rupu”, izvještava ECRE, “gdje su ljudi u pokretu, uključujući porodice i djecu, pritvoreni na duge periode bez razumijevanja razloga i perioda njihovog pritvora, a često i dok doživljavaju rasizam od strane stražara”.
Neke novinske kuće su također izvijestile o problemima s ovisnošću o lijekovima za smirenje među migrantima koji prolaze balkanskom rutom. U nedavnom izvještaju EU Observera sugerira se da se to događa “zbog pretjeranog recepta i nepodnošljivih uslova života” duž rute, uključujući i Sarajevo.