Sa liste su skinuti Slobodan Stanković, koji je preminuo u februaru 2023., kao i njegova kompanija „Integral inženjering“ iz Laktaša.
Banke u Republici Srpskoj, posljednjih mjesec dana gase račune svim fizičkim i pravnim licima, koja su se našla pod udarom američkih sankcija. Među njima je bila i ova kompanija, čije bi eventualno zatvaranje izazvalo ekonomski kolaps u Republici Srpskoj, s obzirom na to da je riječ o jednoj od najvećih kompanija u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Ova firma je trenutno angažovana na 11 projekata u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, a na gradilištima ima više od deset hiljada radnika.
Gašenje računa ozbiljno ugrožava poslovanje i opstanak pojedinih kompanija, upozorava premijer Republike Srpske Radovan Višković, koji je i sam pod američkim sankcijama.
RADOVAN VIŠKOVIĆ, predsjednik Vlade RS (29. 3. 2024)
„Radi se na alternativnim rješnjima tako da neće to dovesti u pitanje niti broj zaposlenih niti rad samih kompanija. Ali da pravi otežavajuće okolnosti ljudima pravi“.
U „Integral inženjeringu“ potvrđuju za BHT1 da su skinuti sa američke „crne liste“. Pozdravljaju odluku OFAC-a, koja će kako ističu kompaniju vratiti u punu funkcionalnost i omogućiti joj da nastavi pružati visokokvalitetne građevinske usluge širom regiona.
„Koristimo priliku da se zahvalimo svom osoblju koje je moralo da trpi pritisak i neizvjesnost dok je trajao postupak uklanjanja sa liste, našim poslovnim partnerima koji su ostali lojalni Integralu“.
U Privrednoj komori smatraju da kolateralna šteta ne smiju biti radnici, koji bi zbog gašenja kompanija ostali na ulici, te da banke ne bi trebale gasiti račune firmama zbog političkih sankcija.
GORAN RAČIĆ, predsjednik Područne privredne komore Banja Luka
„Smatramo da bez pravosudnih sudskih presuda ne treba da preduzimaju nikakve radnje koje bi imale negativne reperkusije prema privrednim društvima, a samim tim i prema zaposlenim radnicima u tim firmama“.
Gašenje računa firmama, koje su se našle pod američkim sankcijama, otvorilo je brojne rasprave, od toga postoje li alternativna rješenja ili to znači kraj za kompanije koje su se našle na udaru.
ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomski analitičar
„U slučaju zatvaranja računa najbolje je i jedino što se može uraditi zatvoriti firmu. Zatvoriti firmu znači ostaviti gomili stvari nezavršenih i tome slično. To je vrlo teško. Bilo bi najjednostavnije firmu prodati nekome ko vam je blizak i u tom postupku promijeniti čak i ime firme naravno“.
Od sankcionisanih zvaničnika često se moglo čuti kako američke sankcije i nemaju nekog efekta jer su se odnosile na zabranu putovanja i zamrzavanje imovine u toj zemlji.
MILORAD DODIK, predsjednik Republike Srpske (2. 4. 2024)
„Što se nas tiče tačka na sankcije. Nek piše ko šta hoće. Nek govori šta hoće. Mi nemamo vremena baviti se time. Niti hoćemo da se bavimo“.
Sve se, međutim, promijenilo nakon nedavne posjete Bosni i Hercegovini vršioca dužnosti pomoćnika sekretara za finansije Sjedinjenih Američkih Država Anne Morris, koja je upozorila domaće banke da poslujući s licima koja su na “crnoj listi” rizikuju da i same budu sankcionisane. Najavila je i proširenje američke „crne liste“.
ANNA MORRIS, v. d. pomoćnika sekretara za finansije SAD-a (7. 3. 2024)
„Mislim da je razumno očekivati još američkih sankcija za one koji podrivaju mir, stabilnost i teritorijalni integritet BiH“.
Listu sankcija održava OFAC, kancelarija u sastavu američkog Ministarstva finansija, a na njoj se nalazi više od 40 lica i pravnih subjekata iz Bosne i Hercegovine. Ova lista prvi put je objavljena 2001. godine i od tada se redovno proširuje. Rijetki su slučajevi poput „Integrala“ da se neko skine sa ove liste.