Iako BiH nije među najvećim izvoznicima u SAD, indirektni utjecaji novih tarifa, koje dostižu i do 35 posto, mogli bi se osjetiti širom bh. privrede – od proizvodnih pogona do krajnjih potrošača, istakao je. Naizgled daleka trgovinska mjera, u stvarnosti može postati dubok udar na našu industriju. Direktni gubici se procjenjuju na otprilike 60 miliona KM godišnje, ali mnogo veći rizik leži u indirektnim posljedicama koje bi mogle dostići i 200 miliona KM – istakao je Kalamujić.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz u SAD u 2024. godini iznosio je približno 200 miliona KM, dok je uvoz bio otprilike 96 miliona KM. Iako BiH ostvaruje suficit u trgovini sa SAD, sada je gotovo čitav izvoz pod rizikom novih carinskih barijera, istakao je.
Kazao je da su posebno pogođeni sektori:
• Namjenska industrija, koja čini značajan dio izvoza u SAD,
• Metaloprerađivački sektor i kooperantske firme koje rade za evropske izvoznike.
Najveći izazovi, dodaje, dolaze kroz:
• Pad potražnje iz EU, usljed smanjenja izvoza evropskih firmi u SAD,
• Priliv jeftinije robe iz Azije na EU tržište, što povećava konkurenciju,
• Potencijalnu recesiju i smanjenje stranih investicija zbog globalne nesigurnosti. Ne možemo čekati da se posljedice osjete. Moramo odmah djelovati. Diverzifikacija izvoznih tržišta, povećanje konkurentnosti, brže administrativne procedure i podrška investitorima moraju biti naši prioriteti – poručio je ministar.
Ministarstvo finansija, u saradnji s privrednim akterima i drugim nadležnim tijelima, te u duhu vizije koju promovira stranka Za nove generacije, kako je dodao, poziva na hitnu i koordinisanu akciju za zaštitu i jačanje bh. ekonomije.
Vrijeme za djelovanje nije za šest mjeseci – vrijeme je sada – zaključio je Kalamujić.