Milatović je za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung izrazio uvjerenje da Crna Gora, zbog geopolitičke situacije, može da uđe u EU za pet godina, prenosi Tanjug.
Kada je riječ o popisu, on je naglasio da je to statističko pitanje i da ga treba i prepustiti statističarima, a ne politizovati ga.
Na konstataciju da je etnički identitet sporan u Crnoj Gori i da su SAD i Velika Britanija predložili da se to pitanje isključi iz popisa zbog navodne bespotrebne polarizacije, Milatović je rekao da je to legitiman prijedlog, ali da važeći zakon predviđa da takva pitanja treba uključiti u popis.
O utjecaju Srbije na popis
“Ključno je da stvorimo sistem u kome svi, bez obzira na identitet, imaju iste mogućnosti. U demokratiji, a Crna Gora je sada jedna od njih, ljudima treba omogućiti da odgovore na sva pitanja na koja žele da odgovore”, ocijenio je Milatović.
Na pitanje šta je sa onima koji to ne žele, Milatović je rekao da je “odgovoriti šta i kako želite jedna stvar, a druga stvar je ako uopšte ne želite da učestvujete”.
“Za ljude koji uopšte ne žele da učestvuju, zakon predviđa kazne. Učešće je ključno”, poručio je Milatović.
Na tvrdnju da Srbija pokušava da utiče na popis i da postoji prijedlog da se Crnogorcima u budućnosti omogući besplatno studiranje u Srbiji samo ako su se na popisu u Crnoj Gori izjasnili kao Srbi, Milatović tvrdi da to i nije novina i da neki već koriste evidenciju popisa iz 2011. godine da bi bili oslobođeni plaćanja školarine u Srbiji, prenosi CDM.
“Osim toga, niko ne mora da studira u Srbiji. Crnogorci mogu da studiraju bilo gdje u svijetu, baš kao što sam i ja”, rekao je Milatović.
Opravdani optimizam o ulasku u EU
On je ponovio da se on sam izjašnjava kao Crnogorac, kao što je to učinio i na popisu iz 2011. godine.
Kada je riječ o evropskim integracijama, ocijenio je da je optimizam da Crna Gora može da uđe u EU danas opravdaniji nego prije šest mjeseci.
Izrazio je nadu i da će nova vlada i većina u parlamentu vrlo brzo, do kraja godine, popuniti upražnjena mjesta u pravosudnom sistemu, gdje je za imenovanja potrebna dvotrećinska većina, što je, kako je podsjetio, godinama bio preduslov da bi Crna Gora mogla da zatvori dalja poglavlja.
“Sva poglavlja mogla bi biti zatvorena do kraja 2026. godine, kako bi naš pristupni ugovor mogao biti ratifikovan u parlamentima država članica 2027. godine, a naše pristupanje moglo bi uslijediti 2028. godine”, rekao je Milatović.