Milatović je istakao da je ovo prilika da odamo priznanje onima koji svojim radom, inovativnošću i posvećenošću doprinose jačanju naše ekonomije i predstavljaju stub razvoja našeg društva.
Naglasio je da kao ekonomista i kao bivši ministar ekonomskog razvoja uvijek u okviru ovog događaja daje osvrt na ekonomsku situaciju u zemlji.
„Sumirajući ekonomske rezultate u godini za nama, možemo reći da je ona bila izazovna. Nakon prosječnog rasta od više od 6 posto u periodu 2022-2023, u 2024. godini je ostvaren realni rast BDP-a od 3 posto, što je ispod očekivanja“, poručio je Milatović.
Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika, on je ukazao na tri glavna razloga koja su uslovila usporavanje ekonomskog rasta.
„Pod jedan – istrošen je model rasta koji se bazira na ekspanziji finalne tražnje. Naime, da se zaključiti da je program Evropa sad 1 imao značajne pozitivne efekte na ekonomski rast, za razliku od programa Evropa sad 2. Najvidljiviji efekti jednog i drugog programa zapravo mogu se vidjeti kroz uporedbu kvartalnog ekonomskog rasta koji je u drugom kvartalu 2022. godine, kada je došlo do pune implementacije programa Evropa sad 1, bio 13 posto, za razliku od svega 2.9 posto koliko je iznosio kvartalni rast u četvrtom kvartalu prošle godine, nakon implementacije programa Evropa sad 2. Crnoj Gori je potreban novi – održivi model ekonomskog rasta baziran na znanju, inovacijama i značajnijoj industrijskoj proizvodnji “, kazao je Milatović.
Kao drugi razlog, je naveo turizam, kao vodeću privrednu granu u našoj zemlji, koji je u prošloj godini zabilježio pad prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 3,1 posto.
„Posebno zabrinjava činjenica da je pad zabilježen u trećem kvartalu, kada inače ostvarujemo najveći promet. Na to sam blagovremeno ukazivao, posebno ističući potrebu za redefinisanjem poreskih politika i unapređenjem ukupnog imidža destinacije. I danas, ovdje, upućujem isti apel– sezona je pred vratima, vrijeme je za hitno djelovanje“, rekao je Milatović.
Podsjetio je da je u prošloj godini takođe zabilježena i manja pokrivenost uvoza izvozom, što je treći razlog usporavanja ekonomskog rasta.
“Pokrivenost uvoza izvozom pala je na svega 15,1 posto, sa 17,7 posto u 2023. Ovo je, bez dileme, jedan od ključnih problema naše ekonomije i ograničavajući faktor rasta. Moramo jačati domaću proizvodnju. Ovo prije svega moramo raditi kroz drugačiji odnos prema ključnim privrednim granama koje su međunarodno konkurentne poput vinogradarstva, energetike ali i poljoprivrede, gdje je potreban značajnije veći budžet. Ovdje želim da pozdravim Odluku o kreiranju Kreditno – garantnog Fonda.Nadam se da će ta institucija, veoma važna, posebno za našu mikro i malu privredu što prije biti stavljena na noge”, rekao je Milatović.
Naglasio je da će u apsolutnim iznosima, crnogorska ekonomija u 2025. godini dostići nivo od 8 milijardi eura, dodajući da rast ekonomije treba da razumijemo kao rast privrede.