Govorio je na rubu Korejske demilitarizirane zone (DMZ), nakon što je obišao liniju razgraničenja između dvije korejske države.
– Nadajmo se da će i Koreja jednog dana dobiti priliku da ponovo uspostavi državno jedinstvo – rekao je.
– I ovdje, na ovom mjestu, može se primijetiti koliko jedna zemlja pati zbog podjele i koliko je snažna želja za ponovnim ujedinjenjem, barem u ovom dijelu Korejskog poluotoka – kazao je on.
Merz je dodao da su ga tokom razgovora u Seulu nekoliko puta pitali i o njemačkom iskustvu ponovnog ujedinjenja.
Korejski poluotok je podijeljen još od Korejskog rata (1950–1953). Sjevernom Korejom vlada autoritarni vođa Kim Jong Un, dok je Južna Koreja demokratija.
Granica duga 248 kilometara proteže se duž 38. paralele preko poluotoka, a okružuje je demilitarizirana zona široka oko 2 kilometra.
Merz je posjetio jednu od prepoznatljivih plavih baraka, kroz čiju sredinu prolazi granica. Kad god Sjeverna i Južna Koreja vode direktne pregovore, čine to upravo na tom mjestu. Upravo na ovoj lokaciji su se 2018. godine rukovali tadašnji južnokorejski predsjednik Moon Jae-in i Kim Jong Un.
Bio je to prvi put da je jedan sjevernokorejski vođa kročio na tlo Južne Koreje, makar i samo na nekoliko koraka.
Merz je također nakratko stao na sjevernokorejsku stranu unutar barake. Prelazak međukorejske granice moguć je jedino na ovom mjestu.
Nije uobičajeno da njemački kancelar odlazi na granicu prilikom posjete Južnoj Koreji. Olaf Scholz je to učinio 2023. godine, tokom svoje prve posjete u svojstvu kancelara. Prije njega, Helmut Kohl je bio posljednji kancelar koji je posjetio liniju razgraničenja, i to 1993. godine. Nekoliko godina nakon pada Berlinskog zida, on je izrazio nadu da bi se Koreja mogla ponovo ujediniti u roku od jedne decenije. Od toga nije bilo ništa.
Od historijskog rukovanja 2018. godine, vizija ponovnog ujedinjenja ponovo je postala mnogo manje vjerovatna.
Kim je zvanično odustao od decenijama starog cilja državnog ujedinjenja mirnim putem. Od 2024. godine naredio je uništenje svih historijskih željezničkih i cestovnih veza između dvije države, a granicu, koja je već bila snažno militarizirana, dodatno je utvrdio nagaznim minama i barikadama. Nedavno su duž sjevernokorejske granice uočene i samohodne haubice.
Napetosti između dvije države ostaju visoke. Prema navodima južnokorejske vojske, neposredno prije dolaska njemačkog kancelara, Sjeverna Koreja je ispalila oko 10 balističkih projektila kratkog dometa u pravcu Japanskog mora.
Dok je Merz prisustvovao ekonomskoj konferenciji u Seulu, Kim je u Pjongjangu najavio da će Sjeverna Koreja težiti “apsolutnoj nadmoći” u tehnologiji bespilotnih letjelica, kako prenosi zvanična Korejska centralna novinska agencija (KCNA).
Svi diplomatski napori usmjereni na smanjenje napetosti trenutno su u zastoju. Prije samo sedmicu dana, južnokorejska vlada ponovo je predložila pokretanje pregovora sa Sjevernom Korejom. Kim do sada nije pokazao nikakvu spremnost za to.
Merz, ipak, pokušava ohrabriti Korejce.
– Koreju i Njemačku povezuje bolno iskustvo podjele – napisao je u knjigu gostiju ubrzo nakon dolaska u Južnu Koreju.
– I narodu Koreje želim ono što mi u Njemačkoj imamo sreću da doživljavamo: jedinstvo u slobodi – dodao je.
Tokom svoje posjete, kancelar je jasno objasnio zašto se ovaj sukob tiče i Njemačke i Evrope. Sjeverna Koreja je značajno proširila svoju vojnu saradnju s Rusijom otkako je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine.
Pjongjang je isporučio velike količine artiljerijske municije i projektila, a prema procjenama južnokorejskih obavještajnih službi, poslao je i oko 15.000 vojnika kao podršku Moskvi. Zauzvrat, vjeruje se da Sjeverna Koreja od Rusije dobija finansijsku podršku, vojnu tehnologiju i sigurnosne garancije.
– Sigurnost Koreje utiče na sigurnost Evrope. A sigurnost Evrope takođe utiče na sigurnost Koreje. Svijet je mali – čak i u ratu – rekao je Merz.
Budući da su sigurnost Evrope i Koreje povezane, dva njemačka oficira sada takođe učestvuju u Komandi Ujedinjenih nacija (UNC), koju predvode SAD, a koja nadzire primirje na Korejskom poluostrvu.
Merz je rekao da to takođe pokazuje da „sigurnost u svijetu više nije djeljiva, već da je moramo garantovati svuda“.
Ranije u petak, Merz je ponovio svoj poziv na stvaranje globalne mreže zemalja posvećenih slobodnoj trgovini zasnovanoj na međunarodnim pravilima.
Govoreći na otvaranju Azijsko-pacifičke konferencije njemačke privrede u Seulu, Merz je istakao da promjene u geopolitičkoj dinamici zbližavaju partnere koji dijele iste stavove.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.