Sa ekspertizom u upravljanju rizicima od poplava, smanjenju rizika od katastrofa i klimatskoj adaptaciji, postala je ključna zagovornica integracije prirodnih procesa u održive razvojne strategije.Rođena je u Trebinju, studije je nastavila na Univerzitetu u Beogradu gdje se specijalizirala za hidrotehniku i upravljanje vodnim resursima.
Doktorirala je na Heriot-Watt Univerzitetu u Škotskoj, istražujući ulogu pošumljavanja u smanjenju rizika od poplava. Njeno istraživanje pokazalo je kako aforestacija može ublažiti poplave uticajem na dinamiku vode u riječnim slivovima, nudeći skalabilna rješenja za klimatsku otpornost.Karijeru je posvetila održivim inovacijama. Trenutno, kao Impact Fellow na Univerzitetu u Exeteru, vodi istraživanja i saradnje u razvoju zelenih rješenja za budućnost.
Rad Egedušević kombinuje naučnu preciznost s praktičnim pristupom u rješavanju ekoloških izazova. Od upravljanja oporavkom od poplava nakon oluje Babet do mentorstva studenata na projektima održivog razvoja, ostaje posvećena osnaživanju zajednica i promovisanju zaštite okoliša.
Njena stručnost, prepoznata kroz brojne nagrade i certifikate, odražava cjeloživotnu posvećenost stvaranju sigurnijeg i otpornijeg svijeta.
Egedušević je u intervjuu za Faktor govorila o razornim poplavama u Jablanici, klizištu u Općini Stari Grad i mnogim drugim temama.
Razorne poplave u Jablanici sa sobom su odnijele i 19 ljudskih žrtava. Preživjeli mještani još uvijek su bez krova nad glavom, a upitno je da li će se više ikada vratiti na mjesto gdje su živjeli. Stručnjaci tek trebaju utvrditi da li je na tom području moguće nastaviti život, i ima li prijetnja od novih poplava/klizišta. Jeste li upoznati sa situacijom i koja su Vaša razmišljanja – postoji li opasnost, hoće li to područje biti sigurno za život i šta treba poduzeti u ovakvim kriznim situacijama?
– Strašna tragedija poput one u Jablanici duboko pogađa cijelu zajednicu, ostavljajući za sobom nezamisliv gubitak života i imovine. Posljedice ovakvih katastrofa često su dugotrajne i zahtijevaju koordinisane napore za oporavak i prevenciju budućih rizika. Iako nisam direktno uključena u istragu ili procjenu situacije na terenu, poznajem izazove koje ovakvi događaji donose i mogu ponuditi razmišljanja zasnovana na iskustvima i stručnoj literaturi.
Imajući u vidu širu sliku tog područja, neophodno je pažljivo analizirati sljedeće:
• Mogućnost novih klizišta: Čitavo područje je izuzetno ranjivo na nove padavine, što dodatno povećava rizik od pokretanja klizišta.
• Promjene u hidrologiji rijeka: Velike količine sedimenta završile su u najbližim vodotocima, što može značajno uticati na njihovu stabilnost i kapacitet.Stručne službe, uključujući geologe, hidrologe i urbaniste, moraju hitno sprovesti detaljne procjene. Te procjene treba da obuhvate: stabilnost tla na pogođenim lokacijama, kapacitet i funkcionalnost postojećih riječnih tokova i potencijal za buduće ekstremne vremenske događaje. Na osnovu ovih analiza, donosioci odluka mogu procijeniti da li je sigurno obnoviti naselja na istim lokacijama ili je neophodno razmotriti preseljenje stanovništva na sigurnije lokacije.Lično smatram da bi ovakav projekat bio izuzetno vrijedan profesionalni izazov. Rad u timu sa stručnjacima iz različitih oblasti pruža neprocjenjivo iskustvo, omogućavajući interdisciplinarni pristup rješavanju kompleksnih problema.
Dugoročne mjere koje treba sprovesti:
• Izrada novih procjena rizika: Integracija lokalnih i globalnih podataka o klimatskim promjenama (npr. UKCP18) radi boljeg razumijevanja budućih rizika.
• Pošumljavanje i zaštita okoliša: Povećanje vegetacijskog pokrivača može stabilizirati tlo, smanjiti eroziju i ublažiti rizik od klizišta.
• Izgradnja infrastrukture otporne na klimatske promjene: Razvoj otpornije infarstrukture i uspostaviti sistem ranog upozorenja za pravovremeno reagovanje.
• Edukacija i priprema zajednice: Aktivno uključivanje lokalnog stanovništva u proces planiranja i obuku za reakciju na buduće katastrofe.
• Integrativni pristup: Promovisati saradnju između lokalnih vlasti, međunarodnih organizacija i stručnjaka iz različitih oblasti (geologije, hidrologije, klimatologije, urbanizma) kako bi se osiguralo efikasno donošenje odluka i sprovođenje mjera.
Ostatak teksta čitajte OVDJE