Prema riječima Dana Cogdella, krivičnog advokata iz Houstona s više od četrdeset godina iskustva u krivičnom pravu, „svi lažemo, barem dva do tri puta dnevno, priznali to ili ne“.
Tokom dugogodišnje karijere naučio je prepoznavati verbalne obrasce koji odaju neiskrenost, a u viralnom videu na TikToku izdvojio je pet karakterističnih fraza koje, kako tvrdi, često ukazuju na to da osoba ne govori istinu.
„Možda je to bezazlena laž. Možda je izgovorena iz dobrote, a ne iz prevare, ali svi lažemo svaki dan“, rekao je Cogdell, navodeći i svakodnevni primjer: „Kako si?“ – „Dobro sam.“ „To je prokleta laž.“
„Koliko se sjećam“ – kupovina vremena i distanciranje od činjenica
Prva fraza na koju se advokat osvrće jeste „koliko se sjećam“. Prema njegovom tumačenju, osobe koje tako započinju rečenicu često pokušavaju kupiti vrijeme i distancirati se od istinitog odgovora. Dok biraju riječi, zapravo „opravdavaju ono što će reći“. Ovakav način izražavanja, tvrdi, omogućava postepeno prilagođavanje činjenica.
@cogdelllawuncensored Five phrases that are “tells” that someone is likely lying #lawyer #5things #lying #honestly ♬ original sound – Cogdell Law Uncensored
„Da budem iskren“ – impliciranje ranije neiskrenosti
Fraza „da budem iskren“ posebno iritira iskusnog pravnika. On postavlja pitanje koje ova konstrukcija podrazumijeva: „Ako sada kažete da ste iskreni, znači li to da ranije niste bili?“ Cogdell naglašava da takve izjave rijetko dolaze slučajno i da se njima često pokušava pojačati uvjerljivost onoga što slijedi.
Apsolutne tvrdnje: „uvijek“ i „nikada“ rijetko su istinite
Prema Cogdellu, kada neko tvrdi da „uvijek nešto radi“ ili da „nikada nije nešto učinio“, velika je vjerovatnoća pretjerivanja ili prikrivanja istine. „Dakle, nikada nisam lagao ili uvijek govorim istinu? To je glupost“, rekao je otvoreno u videu. Objašnjava da su apsolutne tvrdnje u stvarnom životu izuzetno rijetke i da često služe manipulisanju percepcijom sagovornika.
Ponavljanje pitanja – klasična taktika odgađanja odgovora
Još jedan čest znak neiskrenosti jeste ponavljanje postavljenog pitanja. Cogdell navodi primjer supružnika kojem se postavi pitanje: „Dušo, gdje si bio sinoć?“ Ako odgovor glasi: „Hm, gdje sam bio sinoć?“, riječ je o pokušaju kupovine vremena kako bi se osmislio odgovor „za koji misle da ćete ga prihvatiti“. Ipak, upozorava da eholalija, odnosno automatsko ponavljanje pitanja, može biti i simptom ADHD-a, te da se takve situacije ne smiju tumačiti jednoznačno.
Prebacivanje teme – izbjegavanje direktnog odgovora
Peta fraza odnosi se na skretanje s teme. Ako se na pitanje: „Jesi li sinoć bio u striptiz-klubu?“ dobije defanzivan odgovor poput: „Zar nemaš pametnija posla nego da se pitaš jesam li bio u striptiz-baru?“, to je, prema Cogdellu, jasan znak muljanja. „Ako neko skreće i izbjegava odgovor, to je vrlo vjerovatno signal“, zaključuje.
Kontekst određuje značenje
Advokat ipak naglašava da njegov spisak nije apsolutan i da u praksi postoje brojni izuzeci. „Ovo su opća pravila. Sve zavisi od konteksta, vaše bliskosti s osobom i njenih govornih obrazaca. Ovo nije konačna lista, već početna tačka“, istakao je, dodajući da su govor tijela i neverbalni signali „podjednako važni“.
„Najveći lažovi? – Advokati“
Na kraju videa Cogdell se osvrnuo na profesiju koju najbolje poznaje. „Advokati su najveći lažovi na planeti“, rekao je, objašnjavajući da pravna praksa često „potiče nepoštenje i stavlja naglasak na kreativnost i rastezanje istine“.
Upitan kada on sam laže, odgovorio je: „Kada nemam izbora i kada vjerujem da bi istina nanijela više boli nego laž.“ Tvrdi da nikada nije svjesno lagao na sudu, ali priznaje: „Jesam li nekada stvorio razumnu sumnju i iznosio argumente koji su bili logične dedukcije iz dokaza? Apsolutno. Ali jesam li ikada poticao krivokletstvo ili svjesno lagao? Vjerujem da bih taj test prošao – iako se drugi možda ne bi složili.“
Iako su male laži dio svakodnevice, Cogdell naglašava da kontekst, obrasci govora i neverbalna komunikacija često otkrivaju mnogo više od samih riječi. Njegovi savjeti, utemeljeni na decenijama sudske prakse, nude zanimljiv uvid u psihologiju laganja i načine na koje ljudi pokušavaju prikriti istinu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.