Magazin

Ovo je najtoksičnija emocija: Psihijatrica otkrila koji vas osjećaj vuče na dno i spriječava da budete sretni

Jeste li ikada osjećali krivicu? Ako jeste, važno je znati da je to emocija koja snažno utiče na psihu i opće zdravlje.

FOTO: FREEPIK
FOTO: FREEPIK

Španska psihijatrica Marian Rojas Estapé objasnila je u intervjuu za La Razón zašto je ta emocija toliko štetna za mentalno zdravlje.

Ona upozorava na svakodnevnu emociju koja, ako se njome ne upravlja pravilno, iscrpljuje energiju i blokira svaku promjenu, te objašnjava šta je izaziva i kako se može transformisati.

Krivica je toksična emocija koja osobu veže za prošlost, iscrpljuje energiju, izaziva depresiju i otežava donošenje odluka.

Emocija koja nas zarobljava u prošlosti

Marian Rojas Estapé ističe krivicu kao emociju koja se često javlja nakon greške, neispunjenih očekivanja ili vanjskih prigovora. Može nastati zbog pretjerane samokritičnosti, ali i pod utjecajem okoline, kroz poređenja, kritike i osuđivanje.

Ako se ne prepozna i ne obradi na vrijeme, krivica zauzima veliki mentalni prostor i negativno utiče na raspoloženje.

„Krivica je toksična emocija koja nas veže za prošlost i sprečava da idemo naprijed“, naglašava psihijatrica. Prema njenim riječima, malo je emocija koje mogu biti toliko destruktivne kao krivica kada se u njoj zaglavimo. Ona oduzima energiju, otežava donošenje odluka i može dovesti do duboko negativnih emocionalnih stanja.

Zašto nas krivica zarobljava i odakle dolazi

Krivica nastaje kada osjećamo da nismo postupili ispravno ili da nismo ispunili očekivanja – svoja ili tuđa. Problem nastaje kada se pretvori u mentalni začarani krug.

Što više preispitujemo grešku, emocija postaje jača, a mi se povlačimo:

• odgađamo izvinjenje • izbjegavamo razgovore • prestajemo pokušavati

Rezultat je život usmjeren na prošlost, umjesto na sadašnji trenutak.

Rojas Estapé predlaže promjenu perspektive – transformaciju krivice.

Ako je greška postojala, cilj nije samokažnjavanje, već učenje. Ne radi se o poricanju onoga što se dogodilo, već o ispravljanju i preusmjeravanju – prelasku s osuđivanja na odgovornost.

Krivica tada prestaje biti teret i postaje signal za promjenu.

Kako započeti promjenu

Imenovati ono što se dogodilo, bez dramatizovanja. Šta sam uradio/la? Koga je to pogodilo? Šta je u mojoj moći?

Ispraviti ono što možete. Konkretno izvinjenje, ispravljanje greške ili nadoknada štete.

Izvući praktičnu lekciju. Šta ću sljedeći put uraditi drugačije?

Prekinuti ruminaciju i fokus na negativne misli. Ako ste preuzeli odgovornost i djelovali, vratite se u sadašnji trenutak. Krivica tada gubi svoju svrhu.

„Krivica ne gradi, ali može postati polazna tačka za promjenu“, poručuje Marian Rojas Estapé. Njena poruka je jednostavna, ali snažna: potrebno je zatvoriti račune s prošlošću kako bismo vratili energiju u sadašnjosti i svaku grešku iskoristili kao polugu za lični rast, piše Sensa.rs.