Iako vjerovatnost udara iznosi tek oko 4 posto, naučnici smatraju da je dovoljno velika da se događaj ozbiljno prati, a neke agencije već razmatraju preventivne mjere.
Asteroid nazvan 2024 YR4 mogao bi, u slučaju udara, udariti u naš prirodni satelit snagom usporedivom s detonacijom srednje jakog termonuklearnog oružja, pokazuju podaci iz novog istraživanja Yifana Hea sa Sveučilišta Tsinghua i koautora, objavljenog kao preprint na arXivu. Energija udara bila bi šest redova veličine veća od posljednjeg značajnog udara na Mjesec, zabilježenog 2013. godine.
Spektakularni naučni uvidi u strukturu Mjeseca
Udar bi otvorio jedinstvenu priliku za geologe, seizmologe i planetarne naučnike, budući da bi se događaj prvi put mogao pratiti u stvarnom vremenu. Dok računalni modeli već godinama simuliraju ovakve scenarije, stvarni podaci smatrat će se neprocjenjivima.
Udarna energija isparila bi dio mjesečevog tla i proizvela plazmu vidljivu s Pacifika, gdje će u trenutku mogućeg udara biti noć. Čak i nekoliko dana poslije, talina bi se hladila, što bi instrumentima poput svemirskog teleskopa James Webb omogućilo praćenje procesa nastanka kratera i hlađenja rastaljenih stijena.
Prema procjenama, formirao bi se krater širok približno jedan kilometar i dubok između 150 i 260 metara, dok bi u njegovom središtu ostao bazen rastaljenog materijala dubok oko 100 metara. Poređenje s kraterima koji već prekrivaju Mjesec mogla bi pomoći u rekonstrukciji njegove povijesti bombardiranja.
“Mjesečev potres” magnitude 5.0 i neočekivani uzorci lunarnog materijala
Osim površinskih promjena, udar bi izazvao globalni “moonquake” magnitude oko 5.0, što bi bio najjači takav potres ikada registriran na Mjesecu. Očekuje se da će do 2032. godine mnoge svemirske agencije postaviti dodatne seizmičke instrumente, što bi omogućilo praćenje potresa kroz unutrašnjost Mjeseca i uvid u njegov sastav bez umjetnih eksplozija.
Procjenjuje se da bi približno 400 kilograma krhotina preživjelo povratak kroz Zemljinu atmosferu. To bi, prema procjenama naučnika, predstavljalo svojevrsnu besplatnu misiju povratka lunarnih uzoraka, premda bi materijal bio znatno oštećen tokom ulaska u atmosferu.
Moguća “kiša” do 20 miliona meteora na sat
Događaj bi imao i vizualno spektakularnu dimenziju. Simulacije pokazuju da bi oko Božića 2032. u Zemljinu atmosferu ulazilo do 20 miliona meteora na sat, vidljivih golim okom na vodećem rubu planeta. Također se očekuje između 100 i 400 većih “vatrenih kugli” po satu.
Knjige i serije koje su prikazivale slične fenomene, poput romana “Seveneves” Neala Stephensona ili epizode “The Eye” iz serije Andor, uspoređivane su s potencijalnim prizorima koje bi ovaj događaj donio.
Rizici za satelite, orbitalnu infrastrukturu i geometeoritske zone pada
Međutim, naučni spektakl dolazi s globalnim rizicima. Spomenutih 400 kilograma meteorskog materijala moralo bi negdje pasti, a predviđanja pokazuju da bi područja Južne Amerike, Sjeverne Afrike i Arapskog poluotoka bila najizloženija. Iako se radi o slabije naseljenim regijama, pad nekoliko kilograma svemirskog materijala u urbane zone, poput Dubaija, mogao bi izazvati ozbiljnu štetu.
Mnogo veći rizik odnosi se na satelitske megakonstelacije koje su ključne za navigacijske, komunikacijske i internetske sisteme. Veliki meteorski roj mogao bi izazvati tzv. Kesslerov sindrom, odnosno lančane sudare satelita i otpada u orbiti, što bi u najgorem scenariju onesposobilo orbitalnu infrastrukturu na duže vrijeme i onemogućilo lansiranja.
Hoće li čovječanstvo intervenirati ili dopustiti nauci da pobijedi?
Zbog mogućih posljedica, neke agencije već razmatraju misiju skretanja asteroida s putanje, no ništa još nije odlučeno, uključujući i sam udar. Vjerovatnost sudara i dalje je oko 4 posto – što nije beznačajno, ali ni dovoljno da se smatra izvjesnim.
Ako se vjerovatnost poveća, čovječanstvo će se suočiti s dilemom: intervenirati i spriječiti udar kako bi se zaštitila satelitska infrastruktura i ljudski životi, ili dopustiti događaj kako bi se ostvarila jedinstvena naučna prilika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.