U panel raspravi, na kojoj su sudjelovali kompetentni sugovornici iz svijeta filma i medija – producent Almir Šahinović, filmski režiser, producent i scenarista Ahmed Imamović, te glumac i producent Adnan Hasković, poseban fokus stavljen je na investicije u filmsku industriju i mogućnostima koje ona pruža, a bilo je riječi i o značaju filmske produkcije za Bosnu i Hercegovinu.
Na početku panela koji je moderirao izvršni direktor Federalne novinske agencije Elmir Huremović, Imamović i Šahinović su se osvrnuli na proces stvaranja jednog filmskog dijela, kako bi na neki način „demistificirali“ ovu djelatnost, te predstavili proces od ideje do realizacije.
Šahinović je kazao da je za dobar film potreban dobar temelj, a temelj filma je scenarij. To vam je kao kada pravite zgradu. Potreban vam je nacrt, koji, ako nije dobar, neće biti dobra zgrada. Dakle, sljedeći koraci su reditelj, koji uzima taj scenarij, adaptira ga i prilagođava da to bude sutra slika. Nakon toga ide taj teški dio posla koji sove produkcija. Dakle, mi sjedamo, pravimo takozvanu arhitekturu cijelog tog projekta da vidimo njegovu rendgen sliku, sve ono što je potrebno i onda krećemo u potragu za sredstvima kako bi realizovali taj film. Evropski standard je da nacionalni fond prvi da prepozna i podrži takav projekat, a onda mi kao producenti tragamo za mogućnostima, novcem, kako bi ga doveli do realizacije. Zatim slijedi angažovanje glumaca, tehničkog sektora, autorskog sektora, ekipe i sve ostalo – rekao je Šahinović.
Imamović napominje da je riječ „čekanje“ možda najbliža definicija filma za ljude koji prave film. Znači čekate da se završi scenarij, onda čekate drugu neku fazu… Slijedi produkcija, pa čekate novac, pa skupite novac, uđete u snimanje, krenete po oblačnom danu, a treba vam sunce, pa čekate i sunce. Tako da je to jedan dugotrajan proces – naveo je.
Glumac Adnan Hasković da se osvrnuo na ključne razlike između domaće i međunarodne produkcije u nivou ulaganja i profesionalne organizacije.
Govoreći o svom iskustvu na setovima velikih američkih produkcija, poput serije Snowpiercer, Hasković naglasio je da se tamo svaka prepreka rješava brzo i efikasno, uz stotine ljudi koji tačno znaju svoje zadatke. Na takvom setu glumac ima samo jedan posao – da bude najbolji u svojoj ulozi. Bio sam na setovima poput Snowpiercera, gdje je bukvalno, ne pretjerujem, 500 ljudi na setu, isključujući statiste. To je mini vojska, sa najnaprednijim komunikacijama. Ako nešto fali, odmah se stvori, u roku od 15 sekundi. Svako zna šta je njegov posao i posao glumca je samo da dođe i bude najbolji. Kod nas, nažalost, često glumac mora biti i kostimograf ili dio tehničkog tima, jer se radi s malim sredstvima i sve funkcioniše na improvizaciji – rekao je.
Dodao je da u Bosni i Hercegovini filmovi često ostaju nedovoljno realizirani uprkos dobrim idejama, upravo zbog nedostatka stabilnih ulaganja i profesionalne podjele posla. Kao ilustraciju je naveo da bi se, kroz jednu komediju o tome kako izgleda snimanje filma u BiH, najbolje moglo pokazati koliko je to zahtjevan i iscrpljujući proces.
Učesnici panela razgovarali su o investicijama u filmsku industriju, mogućnostima koje ona pruža i značaju filmske produkcije za Bosnu i Hercegovinu. Istaknuto je da je film je snažan alat za razvoj države, ali Bosni i Hercegovini u tom segmentu nedostaje institucionalna i zakonska podrška.
Imamović je kazao da je važno jasno razlikovati pojmove nacionalne kinematografije i filmske industrije, te da kinematografija predstavlja ulaganja institucija i vidljivost države u svijetu kroz film, dok filmska industrija podrazumijeva zakonske okvire i garancije koje omogućavaju stvaranje prihoda, a ne samo stalno traženje finansijske podrške. Mi nemamo filmsku industriju u Bosni i Hercegovini. Ona bi značila zakone i garancije koji nam daju vjetar u leđa da proizvodimo novac, a ne da ga samo tražimo – istaknuo je i poručio da bez jasnog razlikovanja ova dva pojma neće biti moguće uspostaviti održiv sistem razvoja filma u BiH.
Šahinović je također kazao da su uzrok zastoja u filmskoj produkciji u BiH prije svega nedovoljna institucionalna ulaganja i nedostatak radne snage specijalizirane za potrebe industrije.
Šahinović je kazao da Srbija godišnje izdvaja oko deset miliona eura za film, dok u BiH izdvajanja ne prelaze milion eura. U Srbiji danas istovremeno nastaje 15 igranih filmova i serija, od čega više od polovine finansiraju strani producenti, dok se u BiH trenutno ne snima ni. Film nije samo kamera i snimanje, već i sektor koji obuhvata hotele, prijevoz, logistiku, policijske i medicinske usluge, čime se novac vraća u domaću ekonomiju. Nedostaju nam ključni profila poput skript-sekretara, zbog čega se radna snaga često uvozi iz Hrvatske ili Slovenije, što dodatno povećava troškove domaćih produkcija – rekao je Šahinović i upozorio da BiH izumire kao filmska struka, jer brojna specijalizirana zanimanja nestaju usljed nedostatka angažmana i obrazovanja.
Naglasio je da se sredstva koja država ulaže u film ne smiju posmatrati kao humanitarna davanja, već kao investicija koja se višestruko vraća kroz poreze, zapošljavanje i potrošnju u zemlji.
Imamović vjeruje da je veliki problem u BiH što kultura ne djeluje pod istim zakonima na prostoru cijele države, te da za uređenje cijele oblasti treba slušati pravnike, ekonomiste, menadžere, jer je to oblast koja treba da kreira novac. Siguran je da sve što je urađeno na državnom nivou najbolje funkcioniše.
Imamović je također kazao da filmska industrija nije samo kultura, već je i kapitalna investicija. Ako država stvori uslove, investitori izvana bi mogli ulagati u opremu, logistiku i resurse, što bi otvorilo stotine radnih mjesta – poručio je.
Kao primjer uspješne prakse naveo je Srbiju, gdje su povoljniji uslovi privukli američku kompaniju Electric Entertainment. Nakon što su uporedili troškove produkcije, odlučili su više serija – među kojima Outpost i Ark – prebaciti iz SAD-a u Beograd, što je donijelo višegodišnje investicije i zapošljavanje lokalnih filmskih radnika.
Naglasio je da BiH mora izaći iz “okvira kulture” i posmatrati film i kao privrednu granu koja može privući direktne strane investicije i značajno doprinijeti ekonomiji, te da se u BiH treba pogledati hrvatski, srbijanski i slovenački model uređenja ove oblasti, uz uvjerenje da naša zemlja može napraviti puno bolji model od njih.
Učesnici panela su se složili da bi bilo dobro kada bi FENA nastavila s kampanjom promocije filmske industrije i kada bi se okupio tim stručnjaka koji bi napravili studiju o projekciji i isplativosti ulaganja u filmsku industriju Bosne i Hercegovine kroz privredni sektor.
Ovogodišnju Media Innovation and Trends (M.I.T.) konferenciju FENA organizira uz podršku Ministarstva za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona i Turističke zajednice Grada Tuzle, te uz sponzorstvo Razvojne banke FBiH, NLB banke i Sparkasse banke.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.