Roman 'Stoljeće Natalije Milas' inspirisan stvarnim životom žene koja je prkosila vremenu

Glavna junakinja Natalija Milas družila se sa slavnim ličnostima, umjetnicima, pjesnicima, glumcima, među kojima su Sergej Jesenjin, Tin Ujević, Gustav Krklec, Sava Šumanović, Rade Drainac, Sava Kovačević. I svi su oni ostavili dubok trag u njenom životu.

Autor Ruždija Adžović kazao je u izjavi za medije da se inspriracija za knjigu rodila još dok je 1997. radio na Televiziji Crne Gore, gdje je gledao dokumentarni film o Nataliji Milas, koja je tada imala 95 godina.

Ističe da ga je njena ga sudbina duboko dojmila, posebno zbog činjenice da je dolazila iz vremena u kojem ženama nije bilo uobičajeno ni da putuju, a kamoli da samostalno obilaze svijet. Ipak, Natalija je, ističe, obišla brojne svjetske destinacije, od Pariza i Bakua do Dakara, Kazablanke i Tunisa.

Autor objašnjava da je iz njenog života preuzeo niz upečatljivih detalja i na njima izgradio roman, iako naglašava da je djelo u velikoj mjeri fikcionalizirano. Knjiga je 80 posto fikcije, ali ima i stvarne priče – ističe Adžović, dodajući da je zbog prisustva stvarnih ličnosti morao temeljito istraživati da bi izbjegao greške u činjenicama.

Posebno zanimljiv segment Natalijinog života, koji je našao mjesto i u romanu, kaže autor, jesu njeni poslovi širom svijeta, uključujući rad u Kazablanci i Dakaru, gdje je, između ostalog, radila kao barmen.

Adžović naglašava da je riječ o projektu koji je brušen decenijama. Ova priča sazrijevala je oko 30 godina – kaže on, podsjećajući da je u međuvremenu radio i na drugim knjigama i temama, uključujući djela o Abdulahu Sidranu, Muhamedu Filipoviću i Novaku Kilibardi.

Kako ističe, čekao je pravi trenutak da se vrati ovoj priči, s obzirom na njenu složenost i širinu. To je široko razuđena priča i vremenski i geografski i na sve moguće načine – navodi Adžović.

Naglasio je da roman nosi i snažan vizuelni, gotovo filmski potencijal. Ovo je zaista jedna velika filmska priča i nadam se da sam uspio da se izborim s njom – poručio je.

Gost na promociji bio je, između ostalih, i književnik, književni kritičar i prevodilac Željko Ivanković, koji je recenzent knjige.

Ivanković je ocijenio da roman Ruždije Adžovića donosi snažan i zaokružen portret izuzetne žene, čiji život nadilazi lokalne okvire i poprima univerzalno značenje.

Kako ističe, riječ je o “svjetskoj ženi s balkanskih prostora”, koja je tokom života obišla veliki dio svijeta – od odrastanja i školovanja u Parizu, preko putovanja po Africi, do braka u tadašnjem Sovjetskom Savezu. Takva biografija, smatra Ivanković, izdvaja je iz konteksta vremena u kojem je živjela. U pitanju je žena koja je moderna, emancipirana i koja je jako dugo živjela. Tim svojim životom ona je zapravo obuhvatila cijelo 20. stoljeće – naglašava Ivanković, dodajući da upravo ta dugovječnost i iskustvo čine njen lik posebnim.

Govoreći o književnoj strukturi djela, navodi da roman počiva na spoju stvarnosti i autorske imaginacije. Ovaj roman je jedinstvo stvarnosti i autorskih maštarija – kazao je, dodajući da je autor “od stvarne žene stvorio književnu junakinju”.

Na kraju zaključuje da je lik Natalije Milas prerastao u simbol šireg značenja. To je žena koja postaje simbol jednog vremena i prostora, ali i jedne do kraja slobodne i emancipirane žene – istakao je Ivanković.

Novinar, publicista i književnik Ruždija Adžović rođen je u Podgorici. U Sarajevu je 1986. godine završio Fakultet političkih nauka – Odsjek žurnalistika i od tada je profesionalni novinar. Trinaest godina je radio na Radiju Crne Gore. Pisao je za mnoge časopise i dnevne listove širom bivše Jugoslavije. Bio je novinar i urednik u dnevnim listovima “Večernje novine”, “Jutarnje novine”, “Nezavisne novine”, “BH Dnevnik”, “AS” i “Dnevni avaz” te magazina “Banke”.

Do sada je objavio 12 knjiga, među kojima su roman “Ogrlica iz Šanliurfe”, knjiga “Kilibarda – Sarajevski dani”, knjiga pripovijetki “Sebijini snovi”, knjiga “Tunjo – razgovori sa Muhamedom Filipovićem” i “Sidran – Živjeti, svjedočiti epohu”. Knjige su mu prevedene na engleski, turski i albanski jezik.

Član je Društva pisaca BiH i Udruženja književnika i prevodilaca Crne Gore.

Adžović je i muzičar i muzički stvaralac, a bavi se i slikarstvom. Od 2000. godine živi i radi u Sarajevu.