Autori Faruk Taslidža i Ahmet Kurt u svojoj novoj knjizi “Kule na području Mostara stambeno-fortifikacijski objekti iz osmanskog doba” znanstveno su obradili jedan zanemaren, ali izuzetno važan segment povijesti i kulturne baštine Mostara i Hercegovine, priopćili su organizatori.
Knjiga je izdana u suradnji s Bošnjačkom zajednicom kulture “Preporod” – Gradsko društvo Mostar.
Za razliku od poznatih gradskih bedema i kula u zoni Starog mosta, koje nisu predmet ovog izdanja, knjiga se fokusira na manje poznate stambeno-fortifikacijske objekte, kule, koje su služile i kao obrambene građevine i kao domovi uglednih mostarskih obitelji.
“Gradnja stambeno-fortifikacijskih objekata (kula) u ruralnim sredinama Hercegovine uobičajena je pojava sigurno već od početka 17., a zatim i tokom 18. i 19. stoljeća”, navode autori.
Na području današnjeg grada Mostara evidentirane su 49 kule, no čak 28 njih više ne ostavlja nikakav fizički trag. Samo su tri kule u (nestručno) preuređenom stanju, dok je tek jedna, Džabića kula, uvrštena na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
“Sve ukazuje da je nužno aktiviranje postojećih nadležnih institucija kulture. Samo uz njihov maksimalan doprinos mogu se zaustaviti navedeni negativni trendovi i spasiti barem ostaci ostataka naše vrijedne baštine iz osmanskog doba” smatraju autori.
Autori su prikupljenu građu predstavili kroz sedam topografskih i ekonomskih cjelina, pružajući čitateljima jasan uvid u vojnu, stambenu i društvenu ulogu kula tog vremena.