Naime, postoji plan koji je u aprilu 2022. godine napravljen u Istanbulu, gdje su se iz Bjelorusije preselili pregovori o primirju.
Ovaj dokument se bavio većinom vojnom budućnošću Ukrajine, odnosno time da bi ova zemlja odustala od svojih ambicija da postanu član NATO-a, u zamjenu za sigurnosne garancije stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija, SAD), uz još nekoliko zemalja.
Pored toga, takozvani “Istanbulski komunike” je predviđao i razgovor o statusu Krima, poluotoka kojeg je Rusija okupirala a koji prema međunarodnom pravu i dalje pripada Ukrajini, za 10 do 15 godina.
Uz to, Ukrajina bi dobila garancije Evropske unije da će njihov put ka članstvu biti ubrzan, limitirala bi se njihova vojska, te bi se zabranilo otvaranje baza stranih vojski na tlu ove zemlje.
Podsjetimo, poziv na pregovore 15. maja u Istanbulu uputio je Putin nakon što je Ukrajina, uz podršku saveznika (Njemačka, Poljska, Velika Britanija, Francuska) predložila 30-dnevno primirje. Putin nije jasno rekao da li će prihvatiti ovo primirje.