Most je osposobljen za prelazak pješaka, ali ne i za cestovni saobraćaj, što je poduhvat koji vlasti u Prištini žele da ostvare tokom ovog ljeta.
Park mira izgrađen je dan pošto su uklonjene betonske barikade na sjevernoj strani mosta, podignute 2011. godine kojima su se Srbi usprotivili prisustvu prištinskih institucija na sjeveru Kosova, nakon što je kosovska policija preuzela kontrolu nad prelazima Jarinje i Brnjak.
Odluku o gradnji parka tadašnji gradonačelnik Sjeverne Mitrovice Goran Rakić donio je, kako je rekao, u koordinaciji s državnim vrhom Srbije. Iako je Rakić poručio da se na ovaj način pruža ruka susjedima Albancima, na izgradnju Parka mira, Albanci iz južnog dijela grada nisu gledali s odobravanjem.
Četiri dana nakon što su postavljene žardinjere sa zelenilom, ispred mosta u Južnoj Mitrovici održan je prosvjed Albanaca pod nazivom „Ili vi, ili mi”. Prosvjed je prerastao u nerede u kojima je ozlijeđeno oko 20 osoba. Grupa demonstranata pokušavala je da pređe most ka sjevernom dijelu grada, pripadnici kosovske policije i Kfora u jednom trenutku bili su zasuti kamenicama, na šta su uzvratili suzavcem i šok-bombama.
Park je opstao dvije godine, a uklonjen je zbog revitalizacije mosta, dogovorene u okviru dijaloga u Bruxellesu.
Po pitanju funkcije mosta, pogledi Srba i Albanaca razlikuju se i danas.
Član predsjedništva Srpske liste Nemanja Biševac kaže za Kosovo online da je Park mira bio uspješan projekat.
“Sjećam se cjelokupnog događaja tog dana, bio sam prisutan. Dan ili dva ranije, uklonjene su barikade koje su Srbi kao simbol otpora podigli 2011. godine. Park mira je bio još jedan simbol otpora i način da se sjeverni dio Kosova obrani“, navodi Biševac.
S vremenske distance od deset godina, Biševac kaže da je ovaj park doprinio sprečavanju masovnog iseljavanja Srba sa sjevera.
Zamjenik predsjednika Skupštine općine Sjeverna Mitrovica Skender Sadiku ima sasvim drugačije mišljenje i o nekadašnjem Parku mira i o otvaranju mosta za saobraćaj.
“Da se cvijeće postavlja nasred mosta bila je najveća glupost. Ovaj most treba da bude normalan, kao svaki u svijetu, da spaja ljude, a ne da se prave instalacije, svakakve budalaštine, i to u ime parka i u ime mira. Ne zaboravimo na ovu desetu godišnjicu da etničkih problema u Mitrovici nije bilo, što je dobro. Sada smo definitivno više bliže normali nego ludim stvarima koje smo ovdje proživjeli”, navodi Sadiku.
On smatra da je pravo vreme za otvaranje mosta između Južne i Sjeverne Mitrovice, kao i da do njihovog razgraničenja treba da dođe što prije, da bi se, kako kaže, poboljšao ekonomski razvoj i postigla normalizacija.