Učesnicima ove velike konferencije, video-linkom su se obratili članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović.
Komšić je zahvalio organizatorima – Međunarodnom forumu Bosna i Memorijalnom centru Sarajevo za ustrajanost i očuvanje prostora za dijalog, razmjenu ideja, prosperitet u našoj zemlji, ali i cijelom regionu. Prošle su 33 godine od prijema Bosne i Hercegovine u Ujedinjene nacije.
U maju 1992. prvi put se desilo da je BiH postala subjekat međunarodnog prava. Tokom ove 33 godine članstva, BiH je uspješno realizovala učešće u nizu organizacija koje pripadaju samim Ujedinjenim nacijama. Pokazalo se da je BiH subjekt međunarodnog prava koji može uspješno i konkretno da ispunjava svoje obaveze i konzumira sva prava koja joj pripadaju na osnovu članstva u UN-u. Ipak, istorijat odnosa između BiH i UN-a prilično je ambivalentan s obzirom na to da postoje dva perioda saradnje – ratni i poslijeratni. S ove vremenske distance, nakon 33 godine, sa sigurnošću možemo reći da ne možemo biti zadovojni odnosom UN-a prema BiH tokom agresije na našu zemlju.
Zaštićene zone
Istorijska je činjenica da su UN putem svojih rezolucija, u više navrata proglašavali pojedine gradove i mjesta u BiH zaštićenim zonama pod svojom kontrolom, a kasnije, te rezolucije ne samo da nisu provedene već su bile potpuno irelevantne, što će se u najgorem vidu pokazati tokom jula 1995. godine u Srebrenici – rekao je Komišić.
U poslijeratnom periodu odnosa BiH i UN-a uslijedilo je formiranje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju kada je UN pomogao u utvrđivanju pravosudnih činjenica o počinjenim zločinima genocida i zločina protiv čovječnosti te o nizu drugih dešavanja koja bitno osvjetljavaju karakter međudržavnog oružanog sukoba na teritoriji BiH, po kojem je utvrđena agresija susjednih zemalja na Bosnu i Hercegovinu.
U pozitivniji dio odnosa BiH i UN-a ubraja se i pomoć UN-a u obnovi i saradnji, kako s civilnim sektorom, tako i u jačanju državnih institucija BiH.
BiH je potvrdila vlastiti međunarodni kredibilitet članstvom u brojnim organizacijama UN-a, uspješno učestvovala u misijama.
Članstvo u UN-u omogućilo joj je širu međunarodnu perspektivu i status u ovom dijelu svijeta i Evrope, rekao je Komšić te izrazio nadu da će zaključci sarajevske konferencije poslužiti kao inspiracija svima za nastavak izgradnje BiH, ali i regije, koja će se temeljiti na miru, pravdi i uzajamnom poštovanju.
Član Predsjendištva BiH Denis Bećirović zahvalio je građanima BiH koji su se na referendumu 1992. godine opredijelili za samostalnu, nezavisnu i nedjeljivu BiH te učesnicima odbrambeno-oslobodilačkog rata koji su tokom agresije na BiH 1992-1995. odbranili nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet države BiH.
U BiH su u različitim vremenima različite generacije branile univerzalne vrijednosti – slobodu, jednakost i nezavisnost. To je poutokaz koji i mi danas moramo slijediti – rekao je Bećirović podsjećajući na 22. maj 1992. godine, kada je Bosna i Hercegovina primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih nacija u momentu kad je bila pred jednim od najtragičnijih perioda u njenoj dugoj istoriji.
Nažalost, međunarodna zajednica nije devedesetih godina adekvatno reagirala, agresija na RBiH i genocid nad Bošnjacima su trajan podsjetnik na jedan od najdubljih poraza sistema kolektivne sigurnosti UN-a. Ipak, sačuvali smo institucije države u vrijeme agresije, uspostavili Armiju RBiH kao jedinu legalnu vojnu silu koja je branila nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet naše države u skladu s uspostavljenim međunarodnim standardima. Srtoga smo izuzetno ponosni na činjenicu da se pune 33 godine zastava BiH vijori ispred zgrade UN-a na Ist Riveru. Uprkos svemu, članstvo u UN-u je od krucijalnog značaja za našu domovinu. Prihvatanje u punopravno članstvo UN-a nije predstavljalo tek puki diplomastki čin već je snažna potvrda nezavisnosti, suvereniteta i međunarodnog pravnog priznanja u okviru svjetskog poretka. Time je međunarodna zajednica i formalno konstatirala da je BiH aktivni sudionik u međunarodnim odnosima i uspostavi prijateljskih relacija među državama. Diplomatska misija BiH pri UN-u je doprinijela i formuranju suda u Hagu.
Danas BiH aktivno učestvuje u radu Generalne skupštine UN-a, redovno podržava međunarodne rezolucije o ljudskim pravima, klimatskim promjenama i miru te doprinosi mirovnim misijama, zaključio je Bećirović.
Nažalost, podsjeća on, BiH je danas izložena sistematskim i brutalnim napadima, i to iznutra. Od 27. februara 2025. traje otvoren udar na ustavni poredak i riječ je o jednom najopasnijih napada od potpisivanja mirovnog sporazuma do danas.
Vlasti entiteta Republika Srpska ugrožavaju državu svojim antidejtonskim aktivnostima, usvojeni su zakone koji ozbiljno dovode u pitanje suverenitet BiH. Iako je Ustavni sud države donio odluke kojima su privremeno stavljeni van snage protivzakonski akti, vlasti ovog entiteta su uvele BiH u najtežu krizu od 1995. do danas, konstatirao je Bećirović. Uprkos svemu, ispred nas je euroatlantska i evropska budućnost Bosne i Hercegovine. Skretanje s te putanje imalo bi fatalne posljedice. Zbog toga dosljedno i na svakom mjestu insistiramo na provođenju usvojenih strateških vanjsko-političkih ciljeva. Tako na najbolji način čuvamo sigurnost naših ljudi i države – Bećirovićeve su riječi.
Rusmir Mahmutćehajić, nekadašnji državni ministar i učesnik današnje sarajevske konferencije, povodom 33. godišnjice od prijema BiH u članstvo Ujedinjenih nacija (UN), ističe da je izostanak svijesti o značaju ovog datuma „znak stanja u odnosu prema sebi i prema svojoj državi“.
Najveće postignuće u historiji bosanskohercegovačkog naroda je njegova država i bez toga nije moguće osigurati budućnost. Prije 33 godine, priznanje Bosne i Hercegovine kao jedne od članica internacionalne organizcije Ujedinjenih nacija je ogromno postignuće. Time smo mi sa svojom državom izašli na svjetsku pozornicu definitivno. Danas, ojačati svijest o tome da jesmo dio internacionalnog poretka, da trebamo vrlo jasno vidjeti i zahtijevati svoj status i graditi svoj subjektivitet, bitan je sadržaj onoga što bimo nazvali kulturom i politikom ukupnosti bosanskohercegovačkog naroda – kazao je Mahmutćehajić.
Bolja budućnost
Današnja velika konferencija povodom 33. godišnjice od prijema BiH u članstvo Ujedinjenih nacija i 80 godina te organizacije, nešto je što bi u našoj svijesti, kulturi i politici, trebalo da bude neka vrsta orijentacije, rekao je.
Bez subjektiviteta, teško je zamisliti bolju budućnost. Sadašnja naša politička pometenost rezultat je upravo plitkog pamćenja, nedovoljnog znanja o nama samima, o svijetu, našim susjedima i to treba promijeniti. Današnja konferencija je pokušaj da doprinese promjeni takvog stanja – zaključuio je Mahmutćehajić.
Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH, naglašava da je Bosna i Hercegovina prošla veliki put – od primaoca međunarodne pomoći do statusa da doprinosi mirovnim operacijama.
U drugim dijelovima svijeta je postala članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, Vijeća za ljudska prava i zaista je ostvaren veliki napredak. Ovo je bitna godina ne samo za BiH nego i Ujedinjene nacije; 30. godišnjica je od genocida u Srebrenici i prva godina od donošenja Rezolucije o sjećanju na genocid, 25. godina od usvajanja Reezolucije UN-a o ženama, miru i sugurnosti te 30. godišnjica od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Sve ovo je bitno i za BiH i cijeli svijet, BiH daje bitan doprinos sistemu UN-a – rekla je.
Ingrid Macdonald je naglasila ulogu žena u BiH, doprinos ne samo usvajanju UN-ove Rezlucije o ženama, miru i sigurnosti, već i u borbi za pravdu i pomoć preživjelima te privođenju pravdi onih što su odgovorni za zločine. Zaista je bitno da žene učestvuju u donošenju politčkih odluka, poručila je ova zvaničnica UN-a.
Prema rječima Igora Stojanovića, aktuelnog potpredsjednika Federacije BiH, prijem Bosne i Hercegovine u članstvo UN-a je prvenstveno potvrda državnosti BiH i njenih granica te potvrda opredjeljenja da se bori za ljudska prava u svijetu, da je na strani pravde i da ima priliku tražiti je.
Svi u BiH znamo koliko je bilo nepravde, čak i UN-ovim zonama, koliko je danas nepravde i ugrožavanja ljudskih prava širom svijeta, na razne načine. Ujedinjene nacije treba da ukazuju na to i da zaštite ljudska prava, međutim, u ovom trenutku su u velikom izazovu i mi kao država treba da ukazujemo gdje su to sve bili propusti u posljednjem ratu, u zadnjih 30 godina, možda čak u određenoj mjeri da vidimo koliko smo sretni u odnosu na države koje danas nemaju potvrdu državnosti i granica i koliko je to opasno – rekao je Stojanović.
Mirko Pejanović, u ulozi jednog od domaćina današnje velike konferencije, naglašava 33 godine otkako se zastava BiH vijori ispred zgrade UN-a, “što je posebno istorijsko dostignuće”, po njegovim riječima.
BiH je svoju nezavisnost i međunarodno priznanje stekla u procesu disolucije jugoslovenske federacije nakon što su građani svojom voljom odlučili da Bosna i Hercegovina bude suverena i nezavisna država. Naša država niie imala sreću da uživa plodove njene stečene nezavisnosti jer je uslijedila vojna agresija Miloševićevog režima, ali imala je drugu sreću da njom za vrijeme rata upravlja ratno Predsjedništvo, multietničko, višepartijsko, koje je usvojilo platformu o radu u ratnim uslovima, formiralo Armiju RBiH, pružilo otpor, imalo povjerenje građana, jedinstvo, te je dovelo BiH do sticanja novog okvira za život, a to je mir postignut Dejtonskim sporazumom. Nakon Dejtona, BiH gradi mir teško, s mukom, ali ga gradi, vlastitim snagama i uz pomoć međunarodne zajednice. Naravno, zastoja ima puno, ali BiH ima budućnost – rekao je Pejanović.
Direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić, prijem u članstvo UN-a smatra jednim od tri najznačajnija datuma moderne povijesti BiH. Pored 1. marta i 25. novembra, ovo je internacionalna potvrda nezavisnosti BiH, njenog priznavanja u svijetu među 197 članica. Obilježavanje je bitno za izgradnju stabilnosti, očuvanje države sa svim pripadajućim elementima – kazao je.
BiH mnogima smeta
Zlatko Lagumdžija, aktuelni ambasador Bosne i Hercegovine u UN-u, naglašava da je prije 33 godine BiH upisana u „ZK izvadak planete“ kao država. I s tim smo ušli u odbranu zemlje i stvaranje Armije RBiH jer tadašnje Predsjedništvo i Vlada RBiH je bila jedini pravni vlasnik države BiH.
I kad smo bili opkoljeni, i kad je u četiri godine svakih pet minita padala granata, u minuti nekad i pet granata, mi smo tada bili jedna država zahvaljujući tome što smo bili članica UN-a kao međunarodno priznata zemlja. Druga bitna stvar: kao što je tadašnja generacija obezbijedila državnost, zadatak današnjih generacija koji je vode jeste da očuvaju njen teritorijalni integritet, suverenitet i cjelovitost u granicama u kojima je primljena prije 33 godine u UN. Sadašnje turbulencije su prolazna stvar, ostaće ova država koja je prije 33 godine primljena u UN – rekao je Lagumdžija.
Stjepan Mesić, bivši zvaničnik Hrvatske, današnju situaciju u Bosni i Hercegovini ne smatra dobrom, ali naglašava i da je to prolazna faza. Oni kojih se to tiče su ljudi BiH a oni žele mir, suradnju, državu jednaku svim drugim dobro organiziranim zemljama gdje vrijede zakoni.
Ali za Bosnu i Hercegovinu je karakteristično što ima sa strane onih kojima ona smeta, koji misle da se BiH može podijeliti. Uporni su, a takvih nekoliko igrača ima i u BiH i to su strani plaćenici. Bitni su ovi sa strane koji misle da u ratu nije učinjeno sve što treba, a to je po njihovom mišljenju, podijeljena Bosna. Oni jesu glasni, ali ne mogu ništa učiniti; glasni su možda radi svojih finansijskih interesa i drže se neizvodivog modela, ali Bosna i Hercegovina je činjenica i ona će ostati tu gdje jeste sviđalo se to nekome ili ne – rekao je Stjepan Mesić.
Naučni simpozij „Trideset tri godine članstva Bosne i Hercegovine u Organizaciji ujedinjenih nacija“ organizirali su Međunarodni forum Bosna i Memorijalni centar Sarajevo, u saradnji s Internacionalnom akademijom nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini i Gradom Sarajevom.
Učesnici su istaknuti diplomati, bivši državni lideri, ambasadori i univerzitetski profesori iz Bosne i Hercegovine i regiona.
Organizatori su najavili da će konferencija otvoriti pitanja o ulozi Bosne i Hercegovine u Organizaciji Ujedinjenih nacija, njenom putu od međunarodno priznate države do aktivnog aktera u globalnoj politici, kao i o značaju multilateralizma, diplomatije i kulture sjećanja u savremenim međunarodnim odnosima.