Radna sesija sastanka održana je pod nazivom „Priprema puta za pridruživanje Zapadnog Balkana EU kroz postupnu integraciju“. Tom prigodom sudionici sastanka razmijenili su mišljenja o implementaciji Plana rasta, jačanju suradnje u oblasti Zajedničke vanjske i sigurnosne politike kao i mogućnostima postupne integracije u EU.
Ministar Konaković u svom obraćanju je naglasio značaj rada Grupe prijatelja Zapadnog Balkana, posebno u kontekstu suprotstavljanja negativnim stranim utjecajima u regiji. Dodao je da je ovaj napor dobio još veću važnost nakon brutalne i neopravdane ruske agresije na Ukrajinu.
Kada je riječ o europskim integracijama, ministar je istaknuo da je proces proširenja EU dinamičan i transformativan proces. Podsjetio je da danas živimo u dramatično izmijenjenom geopolitičkom okruženju s obzirom na to da je ruska invazija na Ukrajinu uzdrmala temelje europske sigurnosti, naglašavajući ranjivosti i potrebu za čvrstim zajedničkim odgovorom.
Naglasio je da je nakon ove agresije EU morala preispitati svoju strategiju proširenja. Osvrnuo se potom na mehanizam donošenja odluka EU u procesu proširenja te njegovu metodologiju naglašavajući da je možda došlo vrijeme za preispitivanje njihove učinkovitosti.
U okviru sastanka ministar Konaković je sudjelovao i na panelu pod nazivom „Proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana: Vrijeme je za rezultate“. Ponovio je važnost nastavka europskog puta naše zemlje kao i strateški značaj regije za vanjsku i sigurnosnu politiku EU te potrebu postupne integracije regije u EU.
Istaknuo je da zemlje Zapadnog Balkana nisu predgrađe već srce Europe.
Naveo je zanimljiv podatak da, iako smo srce Europe, na našim granicama vozači iz svih šest zemalja Zapadnog Balkana zajedno, zbog procedura i papirologije, godišnje provedu ukupno 3000 godina i dodao da je to jedan od dokaza da su zapravo najveće barijere među nama one birokratske.
“Možda političari iz naših država nisu najbolji ali i EU je posljednjih deset godina „spavala“ i zajedno nismo činili ništa na napretku”, kazao je ministar Konaković.
Pozdravio je usvojeni Plan rasta za Zapadni Balkan kao mogućnost integracije našeg tržista u jedinstveno europsko tržište. Kada je riječ o izvozu izvijestio je da BiH godišnje izvozi 8,5 milijardi EUR, te da 70% izvoza ide prema članicama EU, 22% zemljama regije, a prema Rusiji i Kini zajedno 0,8%.
Zaključio je obraćanje s onim što je naš najveći problem, a to je odljev mozgova te poručio da se ovaj momentum mora iskoristiti zbog budućnosti svih nas.
U cilju jačanja suradnje s partnerskim zemljama Zapadnog Balkana u oblasti zajedničke vanjske i sigurnosne politike, kao i pružanja potpore procesu proširenja EU Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija su prošle godine formirale Grupu prijatelja zemalja Zapadnog Balkana, izvijestilo je Ministarstvo vanjskih poslova BiH.