“Riječ je o programu reformi i kao sto je zamjenik ministra rekao to će biti na sjednici Vijeća ministara početkom novembra i stići ćemo zaostatke prema NATO-u”, rekao je Konaković komentirajući dokumente o NATO-u za koje postoji otpor iz Republike Srpske.
“Nažalost, za sada neka promjena ne postoji od kolega koji dolaze iz bh. entiteta Republika Srpska iako postoji obilje dokaza zašto bi taj prvi korak, ulazak u NATO, simbolično bio važniji od cak i članstva u EU, ne u smislu prioriteta nego u smislu da se sa NATO-om prije ostvari partnerstvo i ulazak u tu Alijansu. Nadam se da će ta svijest sazrijevati i kod onih koji dolaze iz RS-a i da će uvidjeti prije svega gospodarsku dimenziju važnosti članstva u NATO savezu”, rekao je.
Dotaknuo se i razgovora o misiji Altea o čemu je u sklopu NATO simpozija u BiH razgovarao sa zamjenikom generalnog tajnika NATO-a Marka Rutea.
“U BiH nam je još uvijek potrebna određena vrsta međunarodne prisutnosti. Sa ovog sastanka svi zajedno smo poslali nekoliko važnih poruka o približavanju Alijansi. Podsjetit ću da je i generalni tajnik Stoltenberg dolazio u Bi, daH smo u februaru održali i važnu sjednicu, a ovaj današnji dan je isto bio važan. Podsjetit ću samo na učešće od 229 delegata iz čak 54 zemlje od kojih neke, naravno, nisu članice NATO saveza.
Dotaknuo se Konaković i razrješenja funkcije Zorana Galića koji je obnašao dužnost zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) a od nedavno u bijegu od domaćeg pravosuđa.
“Danas smo našli rješenje koje zadovoljava naše procjene, kako bi razriješili čovjeka koji je bjegunac od našeg pravosuđa, a ne bi mu omogućili neke benefite jer bi to bio paradkos, današnjom odlukom smo onemogućili da on kasnije dobije neke novce i ošteti budžet Bosne i Hercegovine, kroz isplatu mirovine ili otpremnine. Riječ je o čovjeku koji se sklonio od naših organa gonjenja”, kazao je ministar. Upitan hoće li naši organi tražiti da se Galića vrati u BiH kazao je “da se nada ali da nažalost do toga vjerojatno neće doći”.
Dotakao se i sutrašnje posjete šefice Europske Komisije Ursule Fon Der Lejen našoj zemlji.
Upitan ima li razloga za optimizam po pitanju napretka BiH prema europskim integracijama, kazao je: “Sama dinamika naše međunarodne diplomatije i velikog broja ljudi koji stižu u BiH i dolazak šefice Komsije, ako se ne varam, treći put u kratkom periodu, pokazuje da ćemo uz sve poteškoće nastaviti nas EU put sto je za nas jako važno gospodarsko pitanje, kao i NATO, što sam rekao u onom pitanju maloprije, NATO garantuje da neće biti vakuma ako i ne dođe do produženja ALTEA misije, imamo najave da oni imaju plan b. Dolazak Fon Der Lejen je prilika da i to objasnimo. Naše kolege u regionu, Srbija i Kosovo prvenstveno, nemaju neke uslove koje mi imamo, Brisel bi trebao biti svjestan da zbog kočničara u BIH po nalogu Moskve ne bi trebao kažnjavati one, i nas iz politike i građane, koji su za EU i NATO.
Na kraju je upitan i o Zakonu o državnoj imovini koji je preglasavanjem u Predsjedništvu usvojen, je li moguće u ovoj atmosferi raditi na ovom pitanju.
Kazao je: “Po najavama kolega iz RS čujemo da taj zakon neće proći parlamentarnu proceduru. SNSD u Domu naroda ima većinu sa svojim partnerima. Šteta. Taj zakon je dobro pripremljen, ima dobar sadržaj, omogućuje entitetima da upravljaju državnom imovinom, kao i u cijelom svijetu, šteta je da se ne vidi potencijal tog zakona. Ako kolege iz RS-a ne prihvate ovaj, nadam se da će ponuditi sličan zakon”, zaključio je ministar vanjskih poslova naše zemlje u razgovoru za BHRT.