Zasjedanje je otvorio predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan, a prisutnima su se obratili generalni sekretar OIC-a, ministar Fidan i brojni predstavnici država članica.
U svom obraćanju, ministar Konaković izrazio je zabrinutost zbog eskalacije nasilja u Palestini, posebno u Gazi, te snažno podržao legitimna prava palestinskog naroda. Pozvao je na hitan prekid sukoba i istakao važnost međunarodnog angažmana u postizanju pravednog i održivog mira, u skladu s međunarodnim pravom i relevantnim rezolucijama UN-a. Povezujući tragediju koja danas pogađa palestinski narod s iskustvom Bosne i Hercegovine iz devedesetih godina, naglasio je duboku ljudsku dimenziju solidarnosti i moralnu obavezu da se zaštite životi nevinih i spriječe nove patnje.
Ministar Konaković zahvalio je OIC-u na dosljednoj podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, te je upozorio na destruktivne politike rukovodstva entiteta Republika Srpska. Pozvao je zemlje članice na solidarnost u očuvanju ustavnog poretka i mira uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Na zasjedanju je usvojena i Rezolucija o Bosni i Hercegovini kojom su ministri vanjskih poslova država članica ponovo izrazili nedvosmislenu podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i međunarodnopravnom subjektivitetu Bosne i Hercegovine. Rezolucija kroz ključne tačke sadrži sveobuhvatan skup političkih, pravnih i razvojnih stavova koji potvrđuju snažnu podršku Bosni i Hercegovini i adresiraju ključne izazove s kojima se zemlja suočava.
U dokumentu se oštro osuđuju destabilizirajuće politike rukovodstva entiteta Republika Srpska koje ugrožavaju ustavni poredak i unutrašnju stabilnost zemlje, te se naglašava potreba za dosljednom primjenom Dejtonskog mirovnog sporazuma, s posebnim osvrtom na ulogu visokog predstavnika i poštivanje ustavnog okvira. Izražava se zabrinutost zbog negiranja genocida u Srebrenici i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, uz podršku nedavno usvojenoj rezoluciji Generalne skupštine UN-a kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid. Ističe se i značaj saradnje s Islamskom zajednicom u BiH kao najstarijom autohtonom muslimanskom zajednicom u Evropi, te važnost jačanja socio-ekonomskog razvoja zemlje, posebno kroz podršku povratničkim zajednicama i veće investicijsko angažovanje Islamske razvojne banke.
Rezolucijom se pozdravlja dodjela statusa kandidata Bosni i Hercegovini za članstvo u Evropskoj uniji, uz podsticaj za nastavak reformskih procesa pri čemu se posebno naglašava potreba za provođenjem presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, te usklađivanjem izbornog zakonodavstva sa standardima razvijenih demokratija, kako bi svi građani Bosne i Hercegovine ravnopravno ostvarivali svoja politička prava na cijeloj teritoriji države. Na kraju, poziva se generalni sekretar UN-a da prati provedbu ove Rezolucije i informira naredno zasjedanje o provedbi ovih stavova.
Usvojena je i Istanbulska deklaracija, kojom su učesnici izrazili zabrinutost zbog djelovanja entiteta Republika Srpska, ocijenivši da ono podriva pravosudne institucije i prijeti suverenitetu i ustavnom poretku BiH. U Deklaraciji se poziva na poštivanje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH.
U kontekstu predstojećeg obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, ministar Konaković pozvao je zemlje članice da 11. jula 2025. godine zajedno upute poruku sjećanja, podrške i opredijeljenosti za pravdu i prevenciju genocida.
Tokom neformalnih razgovora na marginama zasjedanja, ministar Konaković razmijenio je mišljenja s kolegama iz OIC-a o jačanju saradnje i zajedničkom djelovanju u multilateralnim okvirima.