U oproštajnom obraćanju u State Departmentu prošle sedmice, bivši američki predsjednik Joe Biden izjavio je da je Iran “slabiji nego što je bio decenijama”.
Bidenovi komentari odražavaju trenutne procjene o Iranu iz SAD-a i Izraela, a postoje sve jasniji znakovi da Izrael razmatra iskorištavanje trenutne slabosti Teherana udarima na iranska nuklearna postrojenja. Ovo dolazi u trenutku kada utjecajni jastrebovi unutar iranske vlade pozivaju na promjenu nuklearne doktrine zemlje u slučaju egzistencijalne prijetnje – otvoreno zagovarajućo mogućnost razvoja nuklearnog oružja.
No koliko je Iran zaista oslabljen i ima li namjeru razviti nuklearno oružje? Kako piše Foreign Policy, to su ključna pitanja koja Trumpova administracija mora uzeti u obzir dok oblikuje svoju vanjsku politiku.
Od “strateške prednosti” do “strateškog tereta”
Nema sumnje da je proteklih 15 mjeseci bilo razarajuće za tzv. Osovinu otpora Irana. Brutalan višestrani rat koji je Izrael pokrenuo nakon napada 7. oktobra 2023. godine ostavio je Hamas i Hezbollah, dvije ključne iranske saveznike, ozbiljno oslabljenim. Obje militantne grupe, koje su izgubile svoje dugogodišnje lidere tokom sukoba, pristale su na primirja s Izraelom.
Gregory Brew, viši analitičar iz grupe Eurasia, rekao je da je Hamas bio “strateška prednost za Iran u smislu da je mogao ugroziti sigurnost Izraela iz Gaze”.
“To je završeno. Gotovo je. Hamas više nije prednost za Iran, niti će to vjerovatno ponovo biti”, rekao je on.
Također je naveo da je Hezbollah “oslabljen do te mjere da će trebati godine da se obnovi do tačke u kojoj može pružiti odvraćanje za Iran”, dodajući da se libanska militantna grupa transformirala iz “strateške prednosti” za Teheran u “strateški teret”.
U međuvremenu, izraelski napadi u oktobru zadali su ozbiljan udarac iranskoj protivzračnoj odbrani i proizvodnji raketa. Mjesecima kasnije, Iran nije ispunio prijetnje odmazdom – vjerovatno zato što nije u dobroj poziciji za odgovor.
“Treći napad na Izrael pozvao bi izraelski kontranapad koji bi dodatno osramotio i oslabio Iran”, rekla je Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski Istok i Sjevernu Afriku u Chatham Houseu. Iran, koji očigledno “proživljava ozbiljan trenutak teškoća”, stoga će pokušati izbjeći taj pristup “po svaku cijenu”, dodala je.
Izrael je bio vrlo efikasan u uništavanju “većeg dijela iranskog kapaciteta za odvraćanje u regiji od 7. oktobra” dok je demonstrirao svoju “vojnu i obavještajnu superiornost” kroz “voljnost i sposobnost da direktno napadne Iran”, rekla je Vakil.
Da stvar bude još gora za Teheran, Iran je prošlog mjeseca izgubio jednog od svojih najbližih saveznika u regiji kolapsom Assadovog režima u Siriji.
“Iran je bio u ‘prilično dobroj’ regionalnoj poziciji prije godinu dana. Sada je ta pozicija u ruševinama i zaista treba naglasiti koliko je Iran izgubio”, rekao je Brew.
Vakil je navela da se, pored vojnih dinamika, iranska ekonomija nastavlja boriti pod teretom međunarodnih sankcija i sistemske loše uprave, što je imalo posljedice širom političkog sistema i društva u zemlji.
S povratkom predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću, Iran se suočava s izgledima za daljnje ekonomske poteškoće i povećanu izolaciju. Trumpovi savjetnici pozivaju na ponovno uvođenje politike “maksimalnog pritiska” – razarajućih ekonomskih sankcija s ciljem da natjeraju Teheran na pregovore o strožijoj verziji nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.
Pristup maksimalnog pritiska nije bio uspješan tokom Trumpovog prvog mandata, što je također dovelo SAD i Iran na ivicu rata nakon što je američki dron ubio Qassema Suleimanija, koji je vodio elitnu iransku Quds Force, 2020. godine.
Iranski nuklearni program je sada čak i razvijeniji nego što je bio kada je Trump povukao SAD iz Obaminog nuklearnog sporazuma 2018. godine. Vrijeme potrebno Iranu za izradu nuklearnog oružja trenutno se procjenjuje na samo jednu do dvije sedmice. Sve ovo moglo bi učiniti vojne napade na iranska nuklearna postrojenja privlačnijima za Trumpa.
“Mi smo tvrđava”
Ali iransko oslabljeno stanje ne treba preuveličavati – Iran i dalje može stvarati probleme za SAD i sposoban je braniti se, rekli su stručnjaci.
“Iran je značajno oslabljen”, ali i dalje “ima kapacitet da nanese štetu svojim protivnicima” kroz raketne napade i nedržavne saveznike, a koji mogu ugroziti interese SAD-a i saveznike u regiji, rekao je Naysan Rafati, viši analitičar za Iran pri Međunarodnoj kriznoj grupi.
“I dalje postoji vojni kapacitet. Revolucionarna garda i dalje postoji. A balistička raketna flota je još uvijek tu. Oni i dalje imaju dronove. Oni i dalje imaju pomorsku prisutnost u [Perzijskom] zaljevu”, dodao je Rafati.
“Iran nije nemoćan”, rekao je Brew, naglašavajući da i dalje ima saveznike u Iraku i Jemenu. Huti pobunjenici podržani od Irana u Jemenu, koji su više puta napadali komercijalne brodove u Crvenom moru kao odgovor na rat u Gazi, ostaju prijetnja uprkos obećanju da će ograničiti napade nakon sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa.
Početkom januara, Iran je pokrenuo velike vojne vježbe koje su, prema Rafatiju, pokazale “da i dalje imaju sablju koju mogu zveckati”. Jedan od vrhunaca vježbi, koje je iranska poluzvanična novinska agencija SNN opisala kao testiranje zračne odbrane zemlje, bio je simulirani zračni napad na iransko nuklearno postrojenje Natanz.
Brew je rekao da su vježbe dizajnirane da pošalju “vrlo jasnu” poruku iranskim protivnicima: “‘Imamo veliku vojsku. Mi smo velika zemlja. Možda nemamo najbolje igračke, ali imamo mnogo opreme. Imamo mnogo ljudi. I zauzimamo defanzivan stav. Imamo rakete u podzemnim gradovima koje mogu izdržati bombardovanje. Imamo nuklearni program koji je okružen zračnom odbranom. Mi smo tvrđava. A ako nas napadnete, bit će posljedica’”.
Iran je također prošle godine demonstrirao svoje sposobnosti putem napada dronovima i raketama na Izrael. Ti napadi nisu uzrokovali značajnu štetu, ali to je uglavnom zahvaljujući pomoći SAD-a. Slični napadi u budućnosti mogli bi predstavljati izazove i za SAD i za Izrael.
“Vrlo je skupo obarati dronove i rakete. A ni SAD ni Izrael nemaju neograničene zalihe zračne odbrane – presretača za dronove i rakete”, rekao je Brew.
U tom smislu, moguće je da ako Iran pokrene još jedan veliki napad raketama i dronovima na Izrael, “više projektila će proći jednostavno zbog činjenice da SAD i Izrael neće moći sve oboriti”. rekao je Brew. “Jednostavno neće imati sredstva”.
Trenutak za diplomatiju
Iako je oslabljeni status Irana sigurno izazvao zabrinutost u Washingtonu da bi Teheran mogao težiti nuklearnom oružju kako bi ponovo uspostavio odvraćanje i ojačao svoju regionalnu i globalnu poziciju, još uvijek nema “nikakvih indikacija da su donijeli odluku o razvoju oružja”, rekao je Rafati.
“Iz Teherana također dolaze signali da su zainteresirani za razgovore s Trumpovom administracijom na neki način”, rekao je.
Osim toga, Iran ima interes ostati na pragu nuklearne moći. “Mnogo više može dobiti, a puno manje izgubiti u ovom trenutku. Trenutak kada razviju oružje, gube pregovaračku polugu i sposobnost da izvuku ustupke od međunarodne zajednice”, rekla je Vakil.
Preventivni potez za uništavanje iranskog nuklearnog programa također bi mogao nositi ozbiljne rizike. “Ne samo da bi izazvao krizu – vrlo lako bi mogao izazvati rat”, rekao je Brew.
“Da bi bio efikasan, udar bi morao eliminisati iranski program u potpunosti do te mjere da Iran nema više obogaćenog uranija i da zaista nema osnove za brzo obnovu programa oružja”, istakao je.
Objasnio je da bi “uništavanje cijelog programa” zahtijevalo “veliku operaciju” s “izuzetno skupim avionima”, te da bi to vjerovatno zahtijevalo eliminaciju svih iranskih zračnih odbrana i većine njihove zračne snage. Brew je također naglasio da postoji “opći konsenzus da bombardovanje Iranaca njih tjera ka razvijanju bombe”.
S vojskom i ekonomijom u ozbiljnom stanju, Teheran sve više traži podršku od Moskve. Iako su Rusija i Iran prošle sedmice potpisali široki sporazum o saradnji, pakt ne sadrži klauzulu o međusobnoj odbrani. Ali sve veće veze između Moskve i Teherana, koje su oblikovale rat u Ukrajini, predstavljaju još jedan faktor za Trumpa – koji je obećao “nema novih ratova” tokom kampanje – koji bi trebao da razmotri u narednim danima.
“Ovo je historijski trenutak da se Iran dodatno oslabi. To je također historijski trenutak za diplomaciju s Iranom i iskorištavanje ovih slabosti”, rekla je Vakil.