U Austriji je održan sastanak ministara vanjskih poslova zemalja ovog dijela Evrope sa Josepom Borellom, visokim predstavnikom Evropske unije za vanjsku politiku. Da li je sada Bosna i Hercegovina zbog političke nestabilnosti napravila nekoliko koraka unazad na EU putu?
Kakva je saradnja Evropske unije i država Zapadnog Balkana? Koliko je cijeli region daleko od pridruživanja uniji? Ove teme dominirale su tokom panel diskusija u Austriji. Sudeći prema izjavi ministra vanjskih poslova Crne Gore Filipa Ivanovića sastanak je održan u dobrom raspoloženju, uz poruke da je nužno pripajanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
”Dakle kada se EU ujedini sa Zapadnim Balkanom, onda će to biti zadovoljenje ovog plamena koji moramo održati živim”, iatiče crnogorski ministar.
No, mnogo toga trenutno nije za smijeh. Geopolitička situacija izuzetno je složena. U Bosni i Hercegovini naročito. Ipak, Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH nakon sastanka smatra da ima prostora za optimizam jer put ka EU otvara mogućnost za poboljšanje životnog standarda.
”Mi smo objasnili tu specifičnost i neke nove blokade od Dodika i njegove politike koju svi razumiju. Bila bi šteta da ne iskoristimo jednu otvoreno konkretnu, vrlo konkretnu od EU koja nam mnogo dobra donosi. Svi očekuju da će se stvari deblokirati’‘, smatra Konaković.
Dok EU ima jasna očekivanja od Bosne i Hercegovine unutar države odjekuju prijetnje ”razdruživanjem”, koje potom prate američke finansijske sankcije. Bez obzira na njih i danas ista Dodikova poruka: da se entiteti mogu razdvojiti i biti zasebne države. Da li zapravo Dodik pokušava takvim izjavama poručiti da sankcije ne daju rezultat?
”Ovdje je očigledno pokušaj izazivanja pa i mržnje prema vlastima u RS jer ako vi onemogućite stotinama ili hiljadama ljudi egzistenciju očekujete da promijene stav prema onima koji vlade. Mislim da je na sceni pokušaj izazivanja nezadovoljstva određenog broja stanovništva u Republici Srpskoj”, komentira novinar Žarko Marković.
Adnan Ćerimagić, iz Inicijative za evropsku stabilnost, kaže da se radi o priči o “polupunoj i polupraznoj čaši”.
”Oni koji je vide kao polupunu kažu da je ipak od mnogih stvari koje su najavljene od vlasti Republike Srpske, naprimjer o zakonu o nevladinom sektoru, zatim o neučešću u izborima, od mnogih stvari se odustalo. Mnogi sankcije vide kao vezu sa pozitivnijim ponašanjem”, naglašava.
Da će doći do pozitivnijeg ponašanja partnera u vlasti uvjeren je lider HDZ BiH Dragan Čović. Trenutno budžet nije usvojen, pa su državne institucije i dalje na privremenom finansiranju. U takvim okolnostima EU put je stopiran, piše N1.
”Da mi pokušamo u vremenu presjedavanja Mađarske, obzirom da će Evropska komisija u sadašnjem sastavu dati izvješće o BiH da pokušamo otvoriti pregovarački proces u 9. mjesecu ili 10. vjerovatnije poslije izbora. Budemo li se ponašali kao zadnjih par mjeseci jasno da od toga neće biti ništa”, smatra Čović.
Stalne su mijene, kažu politički analitičari, perioda stabilizacije i zaoštravanja odnosa na bh. političkoj sceni. Trenutno se čuju izrazito zapaljive poruke u momentu kada Evropska unija pruža ruku Bosni i Hercegovini i praktično otvara mogućnost za milijarde maraka investicija.