Na prijedlog kojeg su uputile Trojka (NiP, NS, SDP) i opozicija iz Republike Srpske (SDS, PDP, LPR), ali i na prijedlog HDZ-a koji će se dan poslije naći pred delegatima državnog Doma naroda, stigao je veliki broj kritika.
Tim povodom, portal Klix.ba je kontaktirao Predraga Kojovića (NS), zastupnika u Predstavničkom domu i zvaničnog predlagača zakona.
Kojović na početku kaže da postoje suštinske razlike između prijedloga dvije Trojke i HDZ-a.
“Najvažnije razlike između ova dva prijedloga je u obimu nadležnosti i sjedišta Suda. U Prijedlogu čiji sam ja zvanični predlagač, ali na kojem je vrijedno radilo mnogo eksperata, kao i onih koji će primjenjivati ovaj zakon, ovaj prijedlog u potpunosti slijedi zahtjeve i preporuke Venecijanske komisije, kao i organa EU koji ocjenjuju usklađenost sa evropskim zakonodavstvom. U najkraćem, prijedlog HDZ-a blago reducira nadležnosti Suda BiH, a prijedlog o kojem govorimo ih blago proširuje, u skladu sa zahtjevima EU”, kaže Kojović.
Dalje, komentarisao je i pitanje kritika o smanjenju nadležnosti Suda BiH, koji se mogao čuti u raspravi o oba prijedloga.
“Nisam siguran da li se te kritike odnose na prijedlog HDZ-a ili ovaj koji Trojka predlaže, ali pravno gledano, istina je ovo što sam rekao u prethodnom odgovoru. Ratni zločini i zločini protiv čovječnosti i cijeli spektar krivičnih djela iz te oblasti su propisani zakonima materijalnog prava, odnosno, Krivičnim zakonom BiH, a prvi stav člana 16. kaže da je Sud BiH nadležan da sudi sva krivična djela propisana tim zakonom”, kaže on.
Komentarisao je pismo OSCE-a, koje je stiglo zastupnicima prije današnje sjednice, ali i činjenicu da u njegovom prijedlogu nema uspostave Vrhovnog suda.
“Iznenađen sam pismom OSCE-a. Prije svega, nikada, osim na papiru, usklađivanje sudske prakse, koje je vrlo važno sa stanovišta pravne sigurnosti i jednakog tretmana građana pred sudom, nije bilo u nadležnosti, niti Suda BiH, niti Apelacionog vijeća. Nikada nije osnovan ni odjel, niti su ove instance ikada vršile tu nadležnost. Tu funkciju je, u nedostatku postojanja Vrhovnog suda, vršio Ustavni sud BiH. Bilo bi, po mom mišljenju, potpuno pogrešno suštinsku potrebu BiH da kao i sve države ima Vrhovni sud, kao sudsku instancu koja se bavi ujednačavanjem sudske prakse na teritoriji cijele BiH, učiniti nepotrebnom prebacujući tu nadležnost na Sud BiH ili Apelaciono odjeljenje. Na kraju krajeva, OSCE u svojim zvaničnim stavovima, recimo u tzv. Kijevskim principima o nezavisnom pravosuđu, snažno zastupa stav da funkciju ujednačavanja sudske prakse u jednoj zemlji ne bi smjeli vršiti redovni sudovi, a Sud BiH i Apelaciono odjeljenje su upravo takvi sudovi. Dakle, ovaj zakon predstavlja vrlo važan korak u uspostavi nezavisne apelacione instance za Sud BiH, a pred nama i dalje ostaje obaveza prema EU da uspostavimo efikasan sistem ujednačavanja sudske prakse, odnosno, osnivanje Vrhovnog suda BiH”, kaže Kojović.
Primjer Zakona o VSTV-u, koji je usvojen pa odmah krenuo na doradu, pokazuje da usvajanje prijedloga koji je bitan na putu BiH ka članstvu u Evropskoj uniji ne znači nužno kraj rada na tom zakonu.
U tom kontekstu, Kojović je komentarisao i mogućnost dorade ovog zakona, koji se danas nalazi pred državnim parlamentarcima.
“Pa vidite, normalno je da ovako važni i delikatni zakoni prije usvajanja budu dobro razmotreni, pa i amandmanski popravljeni u slučaju da postoji osnovan i racionalan razlog”, rekao je.
Na kraju, komentarisao je stav HDZ-a, koji po pitanju njegovog prijedloga nije još poznat.
“Nema sumnje da je Prijedlog zakona o kojem govorimo usaglašen sa predstavnicima Suda BiH, sa pravnim standardima EU i što je najvažnije sa predstavnicima stranaka Platforme za mir i progres, tako da ne vidim politički racionalni razlog da HDZ ne podrži ovaj prijedlog. Također, odlučio sam da Prijedlog zakona uputim u skraćenu parlamentarnu proceduru, kako bi svi imali prilike da ga svojim sugestijama unaprijede”, rekao je na kraju razgovora.