Meteorologinja N1 Tea Blažević objašnjava je li to zaista bio tornado.
“Pijavice se događaju u svim krajevima svijeta, mogu biti morske, ali i kopnene. Pojam tornado rezervisan je ipak za one najžešće pijavice. Naime, tornado ima puno veću razornu moć, puno izraženije dimenzije i traje duže od pijavice. Tornado se najčešće javlja na području Sjedinjenih Američkih Država, posebno u centralnim i južnim dijelovima, no bilježi se i na evropskom kontinentu sve češće, uslijed globalnog zagrijavanja i ‘upucavanja’ sve više energije u zemljin klimatski sistem”, pojašnjava meteorologinja.
Na prostoru Hrvatske zabilježen je tornado davne 1892. u Novskoj, izbacio je iz šina kompoziciju vlaka koji se kretao za Novu Gradišku.
Kako nastaje tornado?
“Većina jakih i razornih tornada nastaje u superćelijama, olujama karakteriziranim rotirajućim uzlaznim strujanjem koje se naziva mezociklona. Moraju biti zadovoljeni određeni uvjeti, kao što je zagrijavanje i vlaga u donjim slojevima atmosfere, suh i hladan zrak u gornjim slojevima atmosfere, izraženo smicanje vjetra, nagla promjena brzine i smjera vjetra po visini. Imamo dizanje toplog zraka, hladan zrak po visini ga na neki način blokira, i zrak se počinje kružno okretati. Kako se sve više toplog zraka diže, počinje biti moćniji od hladnog. Hladan zrak u gornjoj atmosferi počinje tonuti prema dolje, a topao zrak se udiže u brzim kružnim pokretima i formira se prepoznatljiv zračni vrtlog. Što je više vlage i topline, to je vrtlog viši, širi i razorniji”, kaže Blažević.
Intenzitet tornada često se izražava pomoću Fujitine ljestvice – ona svrstava tornado u određenu kategoriju procjenjujući brzine vjetra prema nastaloj materijalnoj šteti. Intenzitet se može procijeniti i pomoću ljestvice TORRO (12 stepeni) u kojoj se stepeni određuju prema brzini vjetra.