Ekonomisti su saglasni da će 2025. godina biti veoma neizvjesna po svjetsku privredu, ponajviše zahvaljujući ratovima i američkim carinama. Nepisano je pravilo da se u takvim turbulentnim vremenima investitori okreću sigurnim ulaganjima, među kojima je i ono u zlato. Iz tog razloga njegova vrijednost u posljednjih godinu dana stabilno raste.
Ali odakle dolazi zlato? Dobar dio ponude ovog plemenitog metala na globalno tržište stiže iz regiona Zapadne Afrike, odnosno konkretno iz Burkine Faso, Malija i Nigera, zemalja koje se suočavaju sa brojnim problemima budući da su okružene džihadistima, da su izolovane, siromašne, i da trpe ozbiljne posljedice klimatskih promjena. Njima mahom upravljaju vojne hunte kojima skok cijene zlata veoma odgovara.
Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, ove tri zemlje proizvode 230 tona zlata godišnje, količinu koja trenutno vrijedi 15 milijardi dolara. Međutim, dodaju iz Savjeta, ovo su samo zvanični podaci, postoje indicije da u njima i obično stanovništvo i sitni privrednici kopaju zlato a da to ne prijavljuju, prenosi Bankar.
Širenje ruskog uticaja
Zbog svega navedenog ove tri države privlače veliku pažnju svjetske javnosti. Osim o kršenju ljudskih prava i totalitarizmu vlasti u njima, zapadni mediji sve češće pišu i o uplivu stranih investicija u tamošnje rudarske sektore, što vjerovatno ne bi predstavljalo toliki problem da investitori ne dolaze iz Rusije.
Naime, prema pisanju BBC-a, ruske kompanije uporno povećavaju svoj udio u industriji kopanja zlata na račun zapadnih firmi. Primjera radi, u Maliju se gradi zlatna rafinerija u kojoj će ruski konglomerat Jadrat Grupa imati manjinski udio. I Burkina Faso gradi svoju prvu rafineriju ove vrste koja će biti u većinskom vlasništvu državnog rudarskog preduzeća ali će prihvatati pomoć stranih investitora.
Međutim, izgleda da se saradnja sa Rusijom ne završava samo na kopanju zlata, već ta zemlja pomaže vojnim huntama da finansiraju borbu protiv pobuna ili napada džihadističkih grupa kao što su Al Kaida i Islamska država.
Mali u toj borbi čak i zapošljava ruske plaćenike, uključujući tu i pripadnike grupe Vagner. Da bi sve ovo finansirao, potrebna mu je ogromna količina novca. Poznato je da je 2020. godine 22% nacionalnog budžeta Malija bilo namijenjeno odbrambenom sektoru. Međutim, ova zemlja, kao i Burkina Faso, stranim plaćenicima se odužuje i na druge načine. Postoje dokazi da pripadnike Vagner grupe plaća i zlatom ili dozvolama za rudarenje.
UNODC sumnja da najveći dio ovako pribavljenog zlata završava u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su epicentar svjetske trgovine zlatom, i upozorava da bi dalji rast cijene plemenitog metala mogao produbiti konflikte u Zapadnoj Africi.