U praksi, beneficirani staž funkcionira tako da se za određeni period rada naprimjer jednu godinu – radnicima priznaje dodatni staž (maksimalno šest mjeseci za jednu godinu) što im omogućava ranije penzionisanje.
U Bosni i Hercegovini ova vrsta staža ostaje važan instrument zaštite radnika u specifičnim industrijama, ali ipak, postavlja se pitanje: ko zaista zaslužuje ovu privilegiju i da li je trenutni sistem održiv?
Zanimanja koja po svojim zakonima imaju beneficirani staž
Zanimanja kao što su policajci, vojska i demineri po svojim zakonima imaju eksplicitno propisanu odredbu prava na beneficirani radni staž. Zakon o deminiranju u BiH u svojim temeljnim odredbama navodi da se deminerima vrijeme provedeno na poslovima deminiranja priznaje u penzijski staž kao staž osiguranja u trajanju od 16 mjeseci za svaku godinu.
Zakon o policijskim službenicima također navodi da policijski službenici imaju pravo na beneficirani penzioni staž po kojem se svakih 12 mjeseci provedenih na dužnosti računa kao 16 mjeseci službe, dok je za vojnike ovo pravo regulirano Zakonom o oružanim snagama kojeg je donijela Parlamentarna skupština BiH na prijedlog Ministarstva odbrane BiH. Druga kategorija zanimanja u FBiH obuhvaćena je Pravilnikom o radnim mjestima objavljenom u Službenim novinama Federacije BiH br: 26/19 i 13/20).
Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji regulira ovu oblast, jasno se definišu dva ključna elementa za priznavanje beneficiranog staža; prvi uključuje rad na posebno teškim, opasnim i štetnim poslovima, gdje radnici, čak i uz primjenu zaštitnih mjera, trpe negativne utjecaje po zdravlje, drugi su specifična zanimanja u kojima upravo zbog njihove prirode i težine, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje te djelatnosti.
U Pravilniku je navedena i oblast zdravstva, ali to ne znači da je svaki radnik u zdravstvu i u svakoj zdravstvenoj ustanovi automatski kvalifikovan za beneficirani staž, kažu u Ministarstvu
„Kada je u pitanju zakon kao temeljni akt, on ne nabraja zanimanja niti radna mjesta, a time niti „ograničava“ mogućnost da se neko radno mjesto odnosno zanimanje predvidi kao radno mjesto na kojem se staž računa sa uvećanim trajanjem, već samo daje osnovne elemente koja su to radna mjesta i kakve karakteristike mora imati da bi se u propisanom postupku, moglo tvrditi kao radno mjesto na kojem se staž osiguranja računa u uvećanom trajanju, pojasnili su za Forbes BiH iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Drugim riječima, Pravilnikom su samo okvirno definisane oblasti u kojima može biti pokrenut postupak za priznavanje radnog mjesta sa beneficiranim stažom, a one su: rudnici, crna metalurgija – željezare, namjenska industrija, kožarsko – prerađivarska industrija, tekstilna industrija, livnice i kovačnice, proizvodnja električne energije, grafička industrija, farmaceutska industrija, promet, šumarstvo, građevinarstvo, zdravstvo, umjetnička djelatnost itd.
Potencijalno ova mogućnost postoji u svim branšama
„Pravilnik ne stavlja tačku na nabrojane profesije, već ostavlja prostor i za druge poslove,“ objašnjava za Forbes BiH Kenan Spahić, pomoćnik ministra u Sektoru za penzijsko i invalidsko osiguranje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i dodaje:
„U Federaciji BiH teoretski postoji mogućnost da se za svako konkretno radno mjesto pokrene postupak – bilo da ga inicira poslodavac, sindikat ili inspektor. Ishod zavisi od struke i tačnih mjerenja specifičnih uslova rada.“
Spahić dalje pojašnjava: „Naprimjer, imate u Pravilniku navedenu oblast zdravstva, ali to ne znači da svaki radnik u zdravstvu i u svakoj zdravstvenoj ustanovi ima po automatizmu pravo na beneficiju, odnosno da je automatski kvalifikovan za beneficirani staž, piše Forbes BiH.
Svaka zdravstvena ustanova može pokrenuti postupak za određena radna mjesta, zavisno od procjene poslodavca, sindikata ili inspekcije. Nakon sprovedenih mjerenja i stručne procjene, utvrđuje se ispunjava li konkretno radno mesto uslove za uvećanje staža ili ne.
Ponavljam, potencijalno ova mogućnost postoji u svim branšama, nije ograničena, kao u nekim drugim zemljama, samo na određene profesije. Mi smo naveli najčešće se to dešava u ovim oblastima, ali smo onda rekli u Pravilniku, utvrđivanje takvog radnog mjesta nije vezano za zanimanje, ne možete reći da rudar ili pravnik ima pravo, nema, mora se provesti postupak, vidjeti da li imaju štetni utjecaji, koliki su po postavljenim parametrima i onda se za svako radno mjesto teoretski može utvrditi da li ispunjava uslove ili ne.“
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike naglašavaju da je ovaj postupak za poslodavce često složen i iziskuje značajne troškove, a njegov ishod nije uvijek izvjestan. Ako se radno mjesto prizna kao radno mjesto s beneficiranim stažem, poslodavac ima obavezu trajnog plaćanja dodatnih doprinosa za takve radnike.
Kompletan tekst pročitajte OVDJE.