Numanović je otvorila bolovanje nakon što je njezino sudsko rješenje kojim je Sulejmanović ostao na slobodi objavljeno u javnosti.
Tvrdi da se protiv nje vodi hajka. U prijavi FUP-u sutkinja je navela da nije mogla odrediti mjere zabrane prilaska Nizami Hećimović jer joj policija u Gradačcu nije dostavila materijalne dokaze.
Do te prijave došao je Dnevni Avaz koji danas objavljuje što u je u njoj napisala sutkinja. Ona u prijavi objašnjava zašto nije mogla odrediti mjere zabrane prilaska Nizami Hećimović.
Numanović tvrdi da je 7. avgusta bila dežurna sutkinja kada je, nešto nakon podneva, došao policajac PU Gradačac i predao zahtjev za izricanje zaštitnih mjera zabrane prema Nerminu Sulejmanoviću zbog nasilja u porodici i nanošenja tjelesnih ozljeda nevjenčanoj supruzi Nizami.
“Nije bilo dokaza”
“Spomenuti zahtjev je ubrzo došao meni u rad te sam ga ja zbog hitnosti odmah počela raditi. Uz zahtjev za izricanje mjere su, koliko se sjećam, dostavljene samo službene zabilješke u kojima je navedeno da je Nizama Hećimović prijavljivala nasilje u obitelji od nevjenčanog supruga Nermina. Da bi Sud mogao po zahtjevu policije izreći određenu zaštitnu mjeru, uz zahtjev se, shodno zakonu, moraju priložiti dokazi – medicinska dokumentacija, izjava oštećene, ukoliko ne koristi blagodati zakona, izjava prijavljenog, zatim izjave drugih svjedoka, članova porodice, rodbine, kao i svih drugih svjedoka koji bi mogli potvrditi navode iz zahtjeva policije, kao i bilo koji drugi dokaz koji bi mogao to potvrditi”, stoji u prijavi.
Osim toga, navela je, ukoliko se u zahtjevu spominju i prijetnje telefonom, dokazi i o tim prijetnjama se moraju priložiti uz zahtjev policije.
“Prije donošenja rješenja po zahtjevu policije ja sam u 14.30 sati pozvala predstavnika PU Gradačac, policajca Omića u svoju kancelariju. Nakon što je došao u moju kancelariju, proveden je postupak u vezi s izricanjem zaštitnih mjera na način kako je to konstatirano u zapisniku od 7. avgusta 2023. godine, odnosno da PU Gradačac ostaje pri svom zahtjevu za izricanje tražene mjere osiguranja. U odsustvu potrebnih dokaza za donošenje mjera zaštite koja je tražena ja sam donijela rješenje kojim se odbacuje zahtjev MUP-a TK PU Gradačac, koje sam pismeno sačinila”, napisala je.
Numanović tvrdi da je, budući da je u obrazloženju rješenja navela da uz zahtjev nije bio dostavljen niti jedan dokaz, očekivala da će policija, po prijemu rješenja, poduzeti mjere na pribavljanju dokaza za izricanje mjera.
“U petak, 11. avgusta, Specijalna policija je blokirala zgradu Suda u Gradačcu kada sam saznala da je Nermin Sulejmanović navodno ubio svoju nevjenčanu suprugu Nizamu i još dvoje ljudi. Odmah sam shvatila da je to čovjek za kojeg je od PU Gradačac traženo izricanje mjera zaštite bez priloženih zakonom propisanih dokaza, a da je jedna od žrtava njegova nevjenčana supruga Nizama, koja je prijavila obiteljsko nasilje. Na kraju želim izjaviti da sam ja svoju odluku donijela na osnovu zakona, odnosno raspoloživih dokaza kojih uopće nije bilo uz zahtjev niti je policija, nakon mog odbijanja, poduzela mjere da se dokazi pribave. Meni ništa nije značilo ime Nermin Sulejmanović da bih posumnjala da se radilo o nasilniku”, zaključila je Numanović u svojoj prijavi.
Zašto je u rješenju bilo ime drugog nasilnika?
Mediji u BiH su nakon ubojstva došli do rješenja sutkinje kojim se odbija zabrana prilaska Nizami.
Portal Istraga.ba objavio je fotografiju obrazloženja na kojoj se vidi da je rješenje, ili barem jedan njegov dio, napisano tako da je iskopiran dio rješenja druge osobe. Naime, u dijelu rješenja odjednom se, ničim izazvano, pojavljuje ime čovjeka koji se zove Muharem Ćelosmanović u svojstvu počinitelja nasilja umjesto imena Nermina Sulejmanovića.
Evo kako to obrazlaže sutkinja;
“Nakon što sam ja napisala spomenuto rješenje brzo sam primijetila štamparsku grešku u obrazloženju gdje je umjesto prijavljenog Sulejmanovića navedeno drugo ime, a u tom trenutku me nazvao policajac Omić i ukazao na istu grešku. Ja sam mu tada rekla da odmah dođe s oba primjerka rješenja kako bi se ispravila tehnička greška. On je donio samo jedan primjerak koji sam ja uzela te ispravila isto rješenje i oba rješenja unijela u sustav s tim da je za rješenje s greškom stavljena napomena da je nevažeće.
Primjerak mog rješenja, s greškom u imenu, koji mi nije vraćen, nakon moje ispravke rješenja je zloupotrijebljen od policije i objavljen u medijima kako bi se umanjila odgovornost policije i ukazalo na Sud, odnosno mene, da sam površno postupila u slučaju te napravila takvu grešku, aludirajući na moj nemar naspram obiteljskog nasilja, odnosno nasilja nad ženama”, navela je.
“Ranije zabrane približavanja donesene su na temelju iste količine dokaza”
Policija je već neki dan odgovorila sudu.
“Da je neosnovana ovako donesena odluka Suda ukazuje i činjenica da je PU Gradačac u periodu od 1. 1. 2023. do 31. 7. 2023. godine, postupajući po zaprimljenim prijavama nasilja u porodici, Općinskom sudu u Gradačcu podnijela ukupno 5 Zahtjeva za izricanje 16 zaštitnih mjera prema 9 lica, koji su od strane Suda prihvaćeni i sve predložene zaštitne mjere su izrečene.
Analizom navedenih zahtjeva utvrđeno je da su sve zaštitne mjere do sada izrečene na osnovu istog obima dokaza, što znači da su Sudu uz zahtjeve kao dokaz za postojanje osnova sumnje da je učinjena radnja nasilja u obitelji ili prijetnja tim radnjama dostavljene službene zabilješke policijskih službenika i izjave žrtava nasilja, bez medicinske dokumentacije, izvoda iz kaznenih evidencija, svjedoka ili drugih dokaza.
Iz svih naprijed navedenih razloga se može zaključiti da ovako neobjektivno informiranje javnosti i iznošenje neargumentiranih obrazloženja stvara pritisak u medijima na Upravu policije i njen rad, što otežava dalje provođenje ove istrage. Rad Uprave policije može biti izložen kritici jer se tako procjenjuje i vrednuje rad institucija u demokratskom društvu, ali ta kritika mora biti pravno osnovana i argumentirana, pri čemu je zanemarena činjenica da postoje zakonski mehanizmi kojima je propisano tko vrši nadzor nad radom policijskih službenika i sutkinja i ocjenama njihovih kompetentnosti da primjenjuju zakon, odnosno svoja ovlaštenja i obaveze.”, piše Index.