Istragu o koruptivnim djelima vodi Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona, a osim Volodera sumnjiči se još nekoliko osoba za krivična djela “Udruživanje radi činjenja krivičnih djela”, “Zloupotreba položaja ili ovlaštenja“, “Odavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne“, “Pranje novca“ i to prilikom izgradnje dionice autoputa kod Žepča.
Imenovanja kako stranka naredi
Dok Tužilaštvo i Kantonalni sud u Zenici ne završe svoj posao, vrijedi podsjetiti kakve su sve vratolomije izvršene da bi Elmedin Voloder postao direktor Autocesta FBiH, piše Buka.
Volodera je za direktora ovog javnog preduzeća Vlada FBiH imenovala u junu 2021. godine. Federalnu izvršnu vlast je tada predvodio premijer Fadil Novalić, a Vladu su činili ministri SDA, SBB-a i HDZ-a BiH.
Imenovanje je izvršeno nezakonito, ali to nikoga nije zanimalo, ni tadašnjeg premijera, ni stranke koje su činile Vladu.
Naime, u momentu imenovanja, Voloder je bio zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, a Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH zabranjuje izabranim dužnosnicima, nosiocima izvršnih funkcija i savjetnicima da budu imenovani za članove upravnih i nadzornih odbora ili kao ovlašteno lice u javnom preduzeću. Pored toga što im brani imenovanje u toku trajanja mandata, Zakon izabranim zvaničnicima izričito zabranjuje imenovanje u upravu javnih preduzeća šest mjeseci nakon prestanka mandata.
Dakle, jasan primjer sukoba interesa koji je prošao nekažnjeno. Vladajuće stranke i ministre u Vladi FBiH tada nije zanimalo šta piše u Zakonu, već su, bez obzira na kritike medija i nevladinih organizacija, imenovale Volodera na funkciju u javnom preduzeću.
O razlozima zbog kojih sukob interesa u Federaciji BiH godinama prolazi nekažnjeno Buka je više puta pisala. Naime, više od deset godina u ovom entitetu ne postoji tijelo koje bi odlučivalo o sukobu interesa, nakon što je ta nadležnost 2013. godine oduzeta Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK). Dakle, tijelo koje bi odlučivalo o prijavama potencijalnog sukoba interesa i sankcijama nikada nije imenovano.
Sukob interesa iz udžbenika
To što ne postoji tijelo koje bi razmatralo prijave, ne mijenja činjenicu da Zakon o sukobu interesa FBiH postoji i da jasno precizira kada je zvaničnik u sukobu interesa.
Ali, već smo navikli da stranke koje čine vlast zakoni i propisi ne zanimaju, oni sebe smatraju vrhovnim zakonom i ustavom.
Nije samo nespojivost funkcija bila sporna prilikom imenovanja Volodera na čelo Autocesta FBiH, sporne su bile i neke druge stvari o kojima je svojevremeno pisao Transparency International u BiH.
“Pored nespojivosti funkcija u javnom preduzeću i u Predstavničkom domu, imenovanje Volodera na rukovodeću poziciju ovog javnog preduzeća je upitno i zbog njegovog poslovnog angažmana budući da je firma u njegovom vlasništvu od javnog preduzeća Autoceste FBiH dobila nekoliko ugovora čija vrijednost je preko 8,8 miliona KM. Od toga su tri ugovora vrijednosti 7,1 miliona KM sklopljena u 2019. godini odnosno u vrijeme dok je Voloder bio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH”, saopćili su tada iz TIBiH.
Naveli su kako se radi o firmi DIVEL D.O.O. koja je od 2015. godine od javnih preduzeća u BiH dobila čak 68 ugovora ukupne vrijednosti 13,8 miliona KM a svi su vezani za usluge izrade saobraćajnih projekata, nadzora nad izvođenjem radova i poslovima revizije projektne dokumentacije.
“Ova i slične situacije u kojoj izabrani dužnosnici vrše nekoliko funkcija koje su po svojoj prirodi nespojive i predstavljaju konflikt između ličnih i opšteg interesa su posljedica nedovoljno preciznog zakonskog okvira ali i njegove pogrešne primjene pa čak i namjerne opstrukcije”, jasni su bili iz TIBiH.
Za promjenu stranačkog dresa nagrađen javnim preduzećem
Kada je riječ o Voloderu, on je mnogo bure u javnosti izazvao i na samom početku svog poslaničkog mandata u zakonodavnoj vlasti.
Naime, on je u Parlament Federacije BiH ušao kao član stranke Nezavisni blok, koja je bila opoziciona stranka. Međutim, prilikom izglasavanja budžeta on se priklonio Stranci demokratske akcije (SDA) zajedno s još jednim kolegom iz Nezavisnog bloka.
Potom je Voloder isključen iz Nezavisnog bloka, a u SDA je prepoznao kuću pogodnu za sklapanje dogovora.
Tadašnja nezakonita imenovanja koja je vršila Vlada na čelu s premijerom Novalićem oštro su kritikovana od tadašnje opozicije (prvenstveno SDP-a BiH). Gotovo na dnevnoj bazi su SDP-ovi federalni zastupnici i delegati držali govore na sjednicama i mimo sjednica u kojima su isticali da SDA-ova vlada vrši nezakonita imenovanja.
Shodno takvim moralnim govorima u javnom prostoru mnogi su pomislili da će ove anomalije nestati onoga momenta kada na vlast dođe SDP sa svojim koalicionim partnerima.
SDP BiH jeste došao na vlast s partnerima iz Naše stranke, Naroda i pravde, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i Snage naroda, te je dobio čak i svog premijera Nermina Nikšića, ali do promjena nije došlo.
Barem ne kada je riječ o poštivanju zakona. Naime, i Vlada Nermina Nikšića nastavila je istom stazom kojom je išla i Novalićeva vlada.
Autoceste: Mjesto za stranačka uhljebljenja
Brojna nezakonita imenovanja u upravne i nadzorne odbore su se desila, i naravno prošla nekažnjeno iz gore već navedenog razloga.
A javno preduzeće Autoceste FBiH i dalje je ostalo sinonim za nezakonita imenovanja rukovodilaca.
Prvo imenovanje nove Vlade FBiH desilo se sredinom maja 2023. godine, dvije sedmice nakon što je izglasana Nikšićeva vlada.
Prvo i odmah nezakonito.
Za v.d. direktora Autocesta FBiH Vlada je imenovala Denisa Lasića iako to nije smjela učiniti.
Zakon o sukobu interesa FBiH, kao što smo rekli, zabranjuje dužnosnicima imenovanje u upravne odbore javnih preduzeća šest mjeseci nakon isteka mandata.
Međutim, u slučaju Lasića nije prošlo ni tri sedmice, s obzirom da je on do kraja aprila 2023. godine bio ministar prometa i komunikacija u Vladi Fadila Novalića.
Ni za ovo, kao ni za broja druga nezakonita imenovanja koja je izvršila federalna Vlada niko nije odgovarao, a Lasić od ove godine više nije vršilac dužnosti, sada je i zvanično direktor Autocesta FBiH.
Napomenimo i to da je Vlada FBiH preuzimanjem mandata početkom maja 2023. godine iz parlamentarne procedure povukla Nacrt zakona o sukobu interesa FBiH i nikada ga nije vratila u Parlament FBiH.
Usvajanjem ovog zakona bilo bi uspostavljeno tijelo koje bi odlučivalo u brojnim primjerima sukoba interesa u Federaciji BiH, no strankama koje čine Vladu nije među prioritetima uspostavljanje funkcionalnog i pravednog sistema, već isključivo preferiraju stranačka imenovanja koja su ovu zemlju znatno unazadila u prethodnim godinama, a građane natjerala da im odlazak iz Bosne i Hercegovine bude prihvatljiva opcija.