Savremeni biolozi su potvrdili staru misao kedar ima dušu. To neobično drvo ima isti biološki ritam kao i čovek. Kedar ispoljava svoju aktivnost ne tačno u određenim satima kao drugo drveće, već u zavisnosti od spoljašnjih okolnosti.
Na primjer, ljeti kada je oblačno, on se „budi“ u 10 sati ujutru, a kada je vedro, „budi se“ u zoru; zatim se „odmara“ danju od 15h do 16h. Uveče je kedar „aktivan“ do 23 časa, a zatim „spava“ u toku noci. Zimi se njegov životni ciklus ne prekida kao kod drugog drveća, on je „budan“, samo „spava“ mnogo duže.
U Srbiji se atlanski kedar u prvom redu gaji kao dekorativna, a zatim i kao šumska kultura. Često se sreće u parkovima gde se uzgaja kao soliter ili se sadi u manjim grupama u gradskim sredinama, zbog svoje dekorativnosti, fitoncidnog dejstva i izdržljivosti prema gradskim uslovima sredine.
Prema srednjovjekovnog biljnoj astrologiji, drvo kedra je pod uticajem planete Saturn i astrološkog znaka vodolije. Saturn je suvladar tog znaka, zajedno sa Uranom, koji je otkriven tek kasnije. Kedar je poznat po svojoj otpornosti na vremenske nepogode.
Dijelovi ovog drveta koriste se u mnogim ritualima za posao. Ne samo da je kora ovog stabla vrlo funkcionalna u modernom društvu, ali takođe je značajna u duhovnoj tradiciji.
Cherokee indijanci veruju da kedar u sebi ima duhove predaka i kora ovog drveta se nosi kao zaštita od zlih duhova. Ulje kedrovog drveta je korišćeno od strane Egipćana. Takođe, od njega je pravljen sveti tamjan korišćen u tibetanskim hramovima. Naziv “CEDRUS” na arapskom znači moć. Danas, njegovo ulje često se koristi u aromaterapiji za tretmane ozdravljenja, piše Krstarica.