“Kvalitetan odmor je od velikog značaja za otklanjanje toksina iz tijela, revitalizaciju cijelog organizma, za naše fizičko i psihičko zdravlje. Bilo da izgaramo na poslu ili smo pod velikim stresom, godišnji će odmor značajno umanjiti te simptome”, kazala je za Hinu klinička psihologinja s “Andrije Štampara” Lea Maričić.
“Istraživanja pokazuju da oni koji redovno idu na godišnje odmore umanjuju rizik od preuranjene smrti za otprilike 20 posto”, navela je.
Osim toga smanjuju se i rizici od srčanog udara, ali i drugih teških zdravstvenih problema poput metaboličkog sindroma. Dobrobiti godišnjeg odmora reflektiraju se na bolje raspoloženje, nivo energije, općenito zadovoljstvo, zdravlje i razinu napetosti.
“Prema istraživanjima o efektima godišnjeg odmora, većina se počinje opuštati i osjećati da su na godišnjem odmoru tek nakon otprilike tjedan dana, osmi dan”, poručuje Maričić i dodaje kako tek nakon toga zapravo počinje proces odmaranja. Stoga su, kaže, dvije sednice odmora nekakav minimum ispod kojega ne bi trebalo ići. “Tri do četiri tjedna odmora u kontinuitetu optimalni su za psihosocijalni oporavak radnika i veću produktivnost”, istaknula je.
“Ako to nije moguće, i odmori u obliku kraćih rekreativnih putovanja dovode do rasta kognitivne fleksibilnosti, važne kognitivne karakteristike koja ljudima pomaže u izvršavanju složenih zadataka” kaže Maričić.
Odmor važniji od zdravog načina života?
U jednoj grupi su muškarci radili na sebi, vježbali, zdravo se hranili i prestali pušiti.
Druga grupa nije dobila nikakve naputke, a istraživači su u obje prikupljali podatke o njihovu radu, spavanju, odmoru. Unatoč zdravom načinu života, muškarci u prvoj grupi su umirali više. Izolirajući podskupinu, ustanovljeno je da je odgovor ležao u korištenju godišnjih odmora i da su oni koji su koristili manje od tri tjedna odmora godišnje imali 37 posto veću vjerojatnost da će umrijeti ranije.
“Nemojte misliti da će inače zdrav način života nadomjestiti previše rada i neodlazak na odmor. Najmanje tri tjedna odmora godišnje vjerojatno će vam pomoći da živite dulje”, naglasio je profesor Timo Strandberg sa Univerziteta u Helsinkiju predstavljajući prije nekoliko godina pred Europskim kardiološkim društvom rezultate studije na kojoj je i on radio.
Istraživanje Gerharda Strauss-Blaschea i kolega s Medicinskog univerziteta u Beču u kojem su učestvovala 53 zaposlenika jedne austrijske firme pokazalo je da su ispitanici osjećali manje fizičkih tegoba, bolji san te bolje raspoloženje i pet tjedana nakon odmora. I profesor javnog zdravstva sa Univerziteta Syracuse Brooks B. Gump i zdravstvena psihologinja Karen A. Matthews sa Univerziteta u Pittsburghu ustvrdili su u svojoj studiji, analizirajući podatke više od 12.000 muškaraca koji su sudjelovali u ispitivanju višestrukih čimbenika rizika, povezanost godišnjeg odmora i niže stope mortaliteta.
“Čini se da su češći godišnji odmori imali izravan pozitivan učinak na smrtnost. Iako specifični mehanizam ove povezanosti ostaje nepoznat, otkrića upućuju na važnost razmatranja zdravstvenih dobrobiti odlaska na odmor. Odmor može biti ne samo ugodan, već i u službi promocije zdravlja”, zaključak je studije.