Smiraj nakon 32 godine pronašao je Džemal Manjić, rođen 1962. godine u Gornjoj Kamenici. Imao je svega 30 godina kada je ubijen 1992. godine na području općine Šekovići. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Pelemiši, na području općine Šekovići, u augustu 2004. Članovi porodice žrtvu su identificirali u januaru 2024. godine.
Dženaza-namaz je predvodio reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović. Okupili smo se ovdje, među našom braćom i sestrama, našim šehidima, da na bolji svijet ispratimo ostatke kostiju našeg brata Džemala, šehida, koji je svojim životom svjedočio vjeru u Boga i koji je svojom žrtvom potvrdio da oni koji nevini padnu na Njegovom putu, nisu mrtvi, nego živi, kako nas Kur’an uči. Bog nam je u Kur’anu kazao – nisu isto dobro i zlo, nisu isti put vjere i dobra i put mržnje i zla. Čovjek vjernik, mumin, za svoju duhovnu hranu uzima vjeru, Božiju riječ, put vjerovjesnika, tom hranom se hranimo, ona nas održava u našem duhovnom životu i mentalnom zdravlju. Drugi put je put mržnje. Čovjek može nakratko da se hrani tom hranom, ali ona ga ne može zadovoljiti, ona će ga odvesti u zlo, zločin; i mi ovdje svjedočimo šta je značila mržnja kao hrana onima koji su nevine ljude umorili zarad mržnje – kazao je reisul-ulema okupljenima na dženazi.
On je dodao da Iblis zavodi ljude na stranputicu, da mržnja njima zavlada. Molim dragog Boga da naš vjerujući narod, muslimane, Allah sačuva od ovog iskušenja, da se nikad ne ravnamo po onom Iblisovom. Naša mezarja su naša ogovornost, nas muslimana. Da smo šehidskim mezarjima posvećivali dužnu pažnju u prošlosti, možda se ne bi otvarala nova. Molim vas, nemojmo nikad napustiti ova mjesta, vraćajmo se njima, ona su nam ibret, poruka – poručio je reisul-ulema.
Potrebno je, smatra on, da Bošnjaci uzmu poruku, budu jedinstveni i složni. Onaj narod koji napusti prošlost, slogu i jedinstvo, na najboljem je putu da mu se ponovi Srebrenica, Vlasenica, Zvornik, Mostar, Prijedor i mnoga druga naša stratišta. Zato vas molim, sačuvajmo našu prisebnost, odlučnost i znajmo da uvijek moramo biti na strani dobra da bi nas drugi po dobru spominjali – naglasio je.
Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović rekao je da su kolektivni dolasci na šehitluke garancija „da smo na dobrom putu, da ćemo uspjeti“ te da je ovo dan „u kojem jasno potvrđujemo našu opredijeljenost“. Ovo su naši šehitluci koji imaju trajni hak u našem narodu, kod svih muslimana. Tako je to u cjelokupnoj našoj tradiciji, od pamtivijeka, uvijek je bar jedan šehidski nišan u ovoj zemlji imao visoko mjesto u svijesti, pobožnosti, naših ljudi. Ovo su nam neizmjerno važni šehitluci, ovdje ima mjesta za sve šehide Zvornika, koje ćemo, uz Božiju pomoć pronaći i obaviti ono što je naša dužnost da se oni smire u kaburima. To je naš dug prema šehidima, ali i naš dug prema porodicama šehidima – muftijine su riječi.
Kad je riječ o Zvorniku, još se traga za posmrtnim ostacima 368 žrtava ubijenih tokom 1992. godine. Traga se i za 40 žrtava nastradalih tokom 1993. i za dvjema žrtvama nestalim 1994. godine.
Kolektivna dženaza u Memorijalnom centru u Gornjoj Kalesiji centralni je dio obilježavanja godišnjica zločina nad bošnjačkim stanovništvom Zvornika.