Kina je lansirala dvomjesečnu misiju bez posade koja će skupljati uzorke s tamne strane Mjeseca, što je prvi put da neka država to čini, prenosi Index.hr.
Dugi Marš-5, najveća kineska raketa, lansirana je u 17.27 po pekinškom vremenu s lansirnog centra Wenchang smještenog na južnom otoku Hainanu. Na njoj je osam tona teška lunarna sonda Chang’e-6.
„Sonda za istraživanje Mjeseca Čang’e dobila je ime po kineskoj mitskoj boginji Mjeseca. Nosi je raketa Long March-5 IB koja će biti lansirana iz centra Venčang u južnoj provinciji Hainan“, saopštila je Kineska nacionalna svemirska uprava, prenosi Tanjug.
Poslije orbitiranja oko Mjeseca kako bi smanjio brzinu, lender će se odvojiti od letjelice i početi da sakuplja uzorke čim se spusti na površinu Mjeseca, a zatim će se vratiti na Zemlju.
Kina je 2020. godine prikupila uzorke sa najbliže strane Mjeseca, što je prvi put da su uzorci donijeti na Zemlju od američkog programa Apolo koji je okončan 1970-ih.
Analiza ovih uzoraka je otkrila tragove vode u lunarnoj prašini.
Prošle nedjelje su se tri kineska astronauta vratila sa šestomjesečne misije na orbitalnoj svemirskoj stanici nakon što je stigla posada koja ih je zamijenila.
Kina je izgradila sopstvenu svemirsku stanicu nakon što je isključena iz Međunarodne svemirske stanice, usljed zabrinutosti SAD zbog navodne kontrole kineske vojske nad svemirskim programom.
„Američki zakon zabranjuje skoro svaku saradnju između američkih i kineskih svemirskih programa bez eksplicitnog odobrenja Kongresa“, navodi AP, prenosi Tanjug.
Kineski svemirski program ima za cilj da pošalje astronaute na Mjesec do 2030. godine, kao i da skupi uzorke sa Marsa otprilike iste godine i pokrene tri misije lunarne sonde u naredne četiri godine, prenio je It mixer.
Kina je izvela svoju prvu svemirsku misiju sa posadom 2003. godine, postavši treća zemlja poslije bivšeg Sovjetskog Saveza i SAD koja je poslala čoveka u svemir koristeći sopstvene resurse.