Strani investitori bili su zainteresovani kada je Turska prošle godine podnijela zahtjev da postane prva NATO zemlja koja se pridružila ekonomskom bloku BRICS.
Uprkos dugogodišnjim javnim izjavama predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da Ankara razmatra pridruživanje BRICS-u, malo ko je vjerovao da će Turska zapravo poduzeti konkretne korake ka članstvu.
BRICS često se posmatra kao alternativa G7, koju prvenstveno predvode zapadne nacije. BRICS predstavlja značajnu promjenu u globalnoj dinamici moći i do sada nije uključivao nijednu članicu NATO-a.
Godinu dana nakon Ankarine prijave, izgledi Turske za punopravno članstvo u izgubili su zamah i vjerovatno su mrtvi u doglednoj budućnosti.
Od samog početka nije bilo ohrabrujućih znakova.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, na primjer, prošlog juna je izjavio da BRICS nije zainteresiran za daljnje širenje nakon što su 2024. godine dodali pet novih zemalja: Argentinu, Egipat, Etiopiju, Iran i Ujedinjene Arapske Emirate. Umjesto toga, Lavrov je rekao da će Turskoj biti ponuđen poseban status pod nazivom “zemlja partner”, zajedno s 13 drugih zemalja.
Turski zvaničnici, čak i oni s rezervama prema BRICS-u, nisu bili otvoreni za ideju partnerskog statusa, jer ih je podsjećala na tursku kandidaturu za pridruživanje Evropskoj uniji.
Nekoliko lidera EU u prošlosti je pokušalo uvjeriti Tursku da prihvati “posebno partnerstvo” s Bruxellesom umjesto punopravnog članstva u EU.
Ankara još nije objavila svoju odluku u vezi s prijedlogom BRICS-a, a Erdogan je propustio samit ovog ekonomskog bloka u Brazilu prošlog vikenda, poslavši ministra vanjskih poslova Hakana Fidana.
Dok se 10 drugih zemalja, uključujući Bjelorusiju, Boliviju, Kazahstan, Uzbekistan i Kubu, pridružilo kao zemlje partneri, Turska je šutjela o tom pitanju.
Jedno važno pitanje bi mogao biti i drugi mandat Donalda Trumpa na mjestu američkog predsjednika. Prošlog mjeseca, Trump je jasno stavio do znanja da ne voli BRICS i rekao da će nametnuti 100-postotne tarife ako grupa pokuša stvoriti novu valutu.
U ponedjeljak je rekao da će SAD nametnuti dodatnih 10 posto tarifa svim zemljama koje se pridruže “antiameričkim politikama” BRICS-a. Te izjave su vjerovatno zabrinule turske zvaničnike koji žele održati dobar odnos između Erdogana i Trumpa.
So na ranu je što je Indonezija primljena kao punopravna članica BRICS-a u januaru, uprkos ranijim Lavrovljevim izjavama da će proširenje biti pauzirano. Sekretarijat BRICS-a je objasnio da je o članstvu Indonezije odlučeno 2023. godine, ali je odgođeno do nakon predsjedničkih izbora prošle godine, tako da to nije bila nova odluka.
Iako nijedan turski zvaničnik to nije javno rekao, izvori upoznati s tim pitanjem rekli su za Middle East Eye da su Kina i Indija prošle godine imale rezerve prema članstvu Turske, efektivno blokirajući put Ankare ka punopravnom članstvu u BRICS-u.
“Turska je NATO”, rekao je brazilski diplomata za MEE u decembru. “Nekoliko zemalja ima zabrinutosti oko toga kako bi to funkcionisalo u bloku”.
Diplomat je rekao da je Indija glavni protivnik učešća Turske.
Tenzije s Indijom
U septembru je jedan zapadni diplomata rekao za MEE da je Turska možda “poduzimala blage poteze” po pitanju Indije i krize na Kašmiru. Diplomata je primijetio da Erdogan nije komentarisao Kašmir tokom sastanaka Generalne skupštine UN-a u septembru, za razliku od prethodnih godina.
Međutim, jedan indijski diplomata rekao je za MEE da Erdoganova šutnja nije bila značajan gest, jer je Turska u augustu potpisala izvještaj Organizacije islamske saradnje koji se nije svidio zvaničnom New Delhiju.
U svojim službenim izjavama, Indija nije direktno komentarisala članstvo Turske, ali je podsjetila javnost da BRICS prima nove članice samo jednoglasnom odlukom.
Stvari su se ove godine dodatno pogoršale. Pitanje je potpuno stalo nakon što je sukob Indije i Pakistana oko Kašmira ponovo rasplamsan napadom u aprilu u kojem je ubijeno 27 indijskih turista. Kako je Indija okrivila Pakistan i pokrenula vojni odgovor, Turska se ubrzo našla uvučena u sukob.
Indijski mediji, pozivajući se na izvore, više puta su optužili Ankaru da je Pakistanu isporučivala dronove, oružje i municiju. U nekim izvještajima se čak navodi da su dva turska vojna operativca ubijena od indijskih snaga tokom Operacije Sindoor, te da je Turska Pakistanu obezbijedila preko 350 dronova.
“Turski savjetnici su pomogli pakistanskim vojnim zvaničnicima da koordiniraju napade dronovima u Indiji nakon Operacije Sindoor”, tvrdili su.
Nakon primirja postignutog uz posredovanje SAD-a u maju, indijski političari su započeli kampanje protiv Turske zbog njene navodne vojne pomoći Pakistanu. Prvo, indijske vlasti su uskratile sigurnosnu dozvolu za Celebi Airport Services India, jedinicu turskog Celebija koja upravlja uslugama zemaljskog opsluživanja na devet indijskih aerodroma, uključujući Delhi, Mumbai i Bengaluru.
Zatim je IndiGo Airlines najavio da će raskinuti ugovor o zakupu sa Turkish Airlinesom do 31. augusta nakon pritiska indijskog regulatora avijacije.
Dok su indijski građani pokrenuli bojkot protiv Turske, uključujući turizam, izvršni direktor Air Indije Campbell Wilson rekao je da će aviokompanija tražiti alternativne pružatelje usluga održavanja i popravke kako bi zamijenili Turkish Technic.
U junu je indijski premijer Narendra Modi posjetio Kipar i sastao se s predsjednikom Nikosom Christodoulidesom, što se široko smatra signalom Turskoj da New Delhi produbljuje veze sa zemljama koje imaju sporove s Ankarom.
Još jedan znak promjene stava Indije je povezivanje Turske s Pakistanom tokom najnovije eskalacije oko Kašmira, čime su uništene sve nade da bi Indija mogla podržati Ankarinu kandidaturu za pridruživanje BRICS-u.
Zamjenik načelnika generalštaba indijske vojske, general-pukovnik Rahul R. Singh, izjavio je u petak da je Turska dio pakistanske strategije protiv Indije.
„Turska je također odigrala važnu ulogu pružajući vrstu podrške koju je pružala; isporučili su Bayraktar i brojne druge dronove“, rekao je.