Bijele trake nas uče da šutnja pred zločinom u Prijedoru nikada nije odgovor. Genocid u Prijedoru je crna tačka na savjesti međunarodne zajednice i svijesti onih koji su počinili zločin. Zato je borba protiv kršenja ljudskih prava u Prijedoru univerzalni zadatak svih ljudi, poručili su iz danas iz IGK-a.
Kvazi historičaru Borisavu Radakoviću, manipulatoru historijskim činjenicama, koji je kazao da su “bijele trake do propagande” prenosimo stavove Vlade i Parlamenta Kanade o Međunarodnom danu bijelih traka.
“Kanada podržava napore da se putem “Međunarodnog dana bijelih traka”podiže svijesti o počinjenim zločinima u Prijedoru, u nadi da će počinitelji tih strašnih zločina biti privedeni pravdi, kako bi proces pomirenja mogao početi za sve one pogođene ovim užasnim zločinima, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Kanade John Baird.
Ministrar u vladi Kanade Ahmed Husein je jasno stavio do znanja da je u Prijedoru počinjen genocid koga simboliše 31. maj, a koji se obilježava kao Dan bijelih traka.
“Ja sa poštovanjem podržavam “Međunarodni dan bijelih traka” kao globalnu kampanju koja ima za cilj zaustavljanje poricanja zločina genocida. 31. maja 1992 vlasti u Prijedoru, gradu u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini, su naredile da svi nesrbi označe svoje kuće bijelim zastavama i da nose bijele trake prilikom napuštanja svojih kuća. Danas se sjećamo na brutalnost te mrženje i ljudske okrutnosti. Dužnost sviju nas je da osiguramo da zločin genocida bude trajno iskorijenjen, da se žrtve takvih zločina pamte i da se počinioci tih zločina izvedu pred lice pravde. Danas na dan pamćenja i podrške žrtvama zločina, cijela globalna zajednica je posvećena istini, pravdi i poštovanju žrtava i njihovih porodicu”.
Haški tribunal djelimičnom presudom Slobodanu Miloševiću od 16. juna 2004. godine utvrdio udruženi zločinački poduhvat, koji je uključivao članove rukovodstva bosanskih Srba, čiji su cilj i namjera bili da se bosanski Muslimani djelimično unište kao grupa i da su njegovi učesnici izvršili genocid u Brčkom, Prijedoru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Bijeljini, Ključu i Bosanskom Novom.
Predstavnički dom Skupštine američke države Missouri usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i Prijedoru na prijedlog sponzora, članova Skupštine, Vicky Englundun i Scott Sifton. Osnovni značaj ove rezolucije je u činjenici da se po prvi put u jednoj rezoluciji zločin u Prijedoru naziva genocidom.
Podsjećamo kvazi historičara da se o „bijelim trakama“ govori još od 1997. godina kada je donesena presuda Tadiću paragraf 151. u kojem se kaže:
“Nakon neuspjelog pokušaja manje grupe slabo naoružanih ne-Srba da 30. Maja 1992. vrate kontrolu u Prijedoru, ne-Srbima u Prijedoru naređeno je da bijelim krpama označe svoje kuće u znak predaje. Na kraju su podijeljeni u dvije grupe: muškarce izmedju 12 i 15 ili 60 do 65 godina, i žene, djecu i starce. Muškarci su uglavnom odvedeni u logore Keraterm i Omarska, a žene u logor Trnopolje. Pored toga, uništen je stari dio grada Prijedora, poznat kao Stari Grad, u kojem su živjeli uglavnom Muslimani. Nakon čišćenja Prijedora, svi preostali ne-Srbi su morali nositi bijele trake na rukavima kako bi se mogli razlikovati. Ne-Srbi su živjeli u strahu, jer su ih bivši prijatelji prijavljivali vlastima, a nestanak ne-Srba postao je svakodnevna pojava.“
Za kvazi historičara da ponovimo da je Haški tribunal u tri pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci, presude Tadić, Karadzić i Mladić.
U proceduri Kanadskog parlamenta je Rezolucija o Danu bijelih traka u Kanadi.
IGK je inicirao usvajanje rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o proglašenju 31. maja Međunarodnim danom bijelioh traka kao sjećanja na žrtve genocida u Prijedoru.
U školama bosanskog jezika u Kanadi se tradicionalno održava čas historije povodom Međunarodnog dana bijelih traka. Naša djeca uče i znaju o bijelim trakama.
Ako imamo u vidu činjenicu da je preko 50.000 Bošnjaka i Hrvata, prema popisu iz 1991. živjelo na području općine Prijedor, a da prema popisa iz 1995. je ostalo oko 1.000, to jasno govori da je počinjen genocid, uz kulturocid, ekocid, urbicid, etnocid, elitocid, ubistva, progon, oduzimanje imovine, pljačke.
Ovogodišnja centralna kanadska akademija povodom Međunarodnog dana bijelih traka se održava u nedelju prvog juna u Hamiltonu
Dan bijelih traka je simbol borbe prijatelja istine i pravde u svijetu protiv kontinuiranog negiranja zločina genocida u Prijedoru, protiv policijskih zabrana komemorativnih skupova žrtava u Prijedoru, protiv kontinuiranog odbijanja lokalne vlasti da dozvole izgradnju memorijala ubijenoj djeci i civilnim žrtvama u Prijedoru. Dan bijelih traka je takođe simbol borbe za istinu i pravdu, za ljudska prava i slobode, za priznavanje, poštovanje, prihvatanje i tolerisanje drugog i drugačijeg u čitavom svijetu, naveo je Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK).